Uz izložbu »Strpljivo oko«, u drugom dijelu izložbene sale MMSU-a postavljena je izložba »Tragovima Toše Dabca« koja predstavlja radove nedavno preminulog Heika Daxla, Ingeborg Fulepp i Sybille Hoessler. 

    Oslanjajući se na fotografije »Riječkog dnevnika« Toše Dabca iz druge polovice 50-tih godina, Fulepp i Daxl u mediju videa i fotografije pretapaju njegove i vlastite kadrove snimljene na istim lokacijama u kolovozu 2011. godine. Autori su u Rijeci boravili u okviru europskog X-OP projekta, u kojem je MMSU jedan od patnera. Ove godine u projektu je sudjelovala berlinska fotografkinja Sybille Hoessler koja je referirajući na Dabčev opus napravila seriju fotografija inspiriranu njegovim motivima koju je nazvala »Imaginary of Real«. 

    Uz radove iz tog ciklusa, Sibylle Hoessler predstavlja video »Raskršće« koji problematizira odnos središta grada i periferije, odnosno izmještanja centra na periferiju do koje dolazi pojavom velikih šoping centara koji poprimaju obilježja glavnih trgova i mijenjaju konfiguraciju gradova današnjice.

   Izložba ravnopravno prikazuje domaće i inozemne autore, a mnogi među njima izborom motiva pokazuju visok stupanj ekološke, socijalne ili političke osviještenosti, pa je često riječ o pejzažu koji u sebi nosi kritički komentar o odnosu čovjeka i prirode, te snažu angažiranu poruku. U tom smislu posebno su upečatljive fotografije Sandre Vitaljić iz serije »Neplodna tla«, jedine pozvane autorice na izložbi, koja u ovome ciklusu snima »pejzaže obilježene traumom«. Riječ je o slikama logora, stratišta i ostalih mjesta zločina iz Drugog svjetskog i Domovinskog rata, onako kako ona danas izgledaju. 

    Paradoksalno, upravo te fotografije, da nema popratnih tekstualnih objašnjenja, mogle bi nas zadiviti kao najljepši prikazni krajolici. Sabina Salamon za izložbu je odabrala dvije fotografije – jednu sa zelenim humkom Jasenovca koji označava jednu od grobnica na području ustaškog logora, a drugu s prizorom kamene pustoši otoka Paga, s ostacima ruševinih suhozida koji svjedoče o nekadašnjem prisustvu čovjeka u bjelini škrtog otočkog krša. Na prvi pogled nedužan prizor divljine na obali zapravo je područje ustaškog logora Slana, koji je zajedno s paškom Metajnom i logorom Jadovno na Velebitu bio prvo mjesto masovnih likvidacija zatočenika – Židova i Srba u NDH. U logorima na Pagu koji su djelovali od sredine lipnja do 25. kolovoza 1941. godine ubijeno je između 15 i 18 tisuća ljudi, a na mjestima njihova stradanja nema nikakvog spomen obilježja. 

   Izrešetana budućnost

Kao dokumenti ratnog pejzaža, na izložbi su prezentirane žurnalističke fotografije Srđana Vrančića i Silvana Ježine iz Domovinskog rata, s prizorima ranjene arhitekture Dubrovnika i tenka u polju s cijevi uperenom u promatrača, a tu je i ciklus crno-bijelih fotografija filmskog snimatelja Darka Bavoljaka pod nazivom »Budućnost«, znakovito smješten uz seriju fotografija Ivana Posavca »8. 5. 1980«. Dok Posavčeve fotografije prikazuju sablasno puste zagrebačke trgove i ulice na dan posljednjeg ispraćaja Josipa Broza Tita, Bavoljak donosi slike gelerima izrešetane budućnosti desetak godina kasnije, snimajući reklamne natpise razrušenih zgrada trgovačkog poduzeća »Budućnost« na lipičko-pakračkom području 1992. godine. 

    Iako ih nema na izložbi, zanimljivo je spomenuti da je istoimenu seriju fotografija, s identičnim motivima, 2008. godine napravio i Bojan Mrđenović, student filmskog i TV snimanja na Akademiji dramske umjetnosti u Zagrebu, koji je ciklusom fotografija napuštenih, potpuno uništenih ili u korov zaraslih objekata »Budućnosti«, kao simbola ratnog stradanja, društvene tranzicije i gospodarski uništene države, ušao među finaliste ovogodišnjeg Photodaysa u Rovinju. 

    Visoki stupanj političke, socijalne i ekološke socijalne osviještenosti pokazuje i meksički fotograf Pedro Meyer, predstavljen s više fotografija na izložbi: od iskasapljenog spomenika nikaragvanskog diktatora Somoze na stratištu, preko prizora erozije zemljine površine, do meksičkih nadničara prikazanih u berbi na polju ispod velikog jumbo plakata koji se nadvio nad ljudima pokazujući moć multinacionalnih kampanja i zagađenja kapitalom koji pokorava svaki segment života i okoliša. 

    Kanadska autorica Isabelle Hayeur digitalnim fotomontažama stvara pejzaže koji pokazaju posljedice zanemarivanja planske urbanizacije i nekontroliranog rasta naseobina, kao simptoma socijalne neosjetljivosti i regresivnog razvoja visokoproduktivnih društva. Dehumaniziranim prizorima predgrađa sjevernoameričkih velegradova iz ciklusa »Iskopavanja« pridružuje i seriju »Modeli domova« s neobičnim foto kolažima montažnih kuća bliskih takvom pejzažu, koje izazivaju osjećaj duboke nelagode i artificijelnosti. 

   Pečat melankolije

Ciklusom fotografija pod nazivom »Smeće« koje pokazuje razne nakupine otpada u urbanom ambijentu publici se predstavlja akademski kipar Ivan Kožarić, a ekološkom problematikom kroz istraživanje prirode stjerane u rezervate bave se autorice Chrystel Lebas i SofijaSilvia. Dok je Lebas fokusirana na Risnjak kao jedan od jedinstvenih nacionalnih parkova u kojem postoji stvaran suživot čovjeka i divljine, SofijaSilvija na razmišljanje o odnosu ljudi i prirode poziva fotografijama nacionalnog parka Brijuni. 

    Obje autorice riječkoj su publici bile predstavljene samostalnim izložbama na prošlom izdanju Rijeka foto festvala, a treće izdanje nudi priliku i za ponovni susret s Marcom Doyleom koji je samostalno predstavljen u oba dosadašnja saziva, dok na izložbi »Strpljivo oko« sudjeluje s pojedinačno najvećim brojem radova. Ovaj britanski autor specijaliziran za noćna snimanja i vjeran analognoj fotografiji poznat je po afinitetu prema prostorima koji su u određenom trenutku napušteni i zaboravljeni od čovjeka, a nose tragove njegove prisutnosti. Zbog toga često istražuje zanemarena mjesta. Za boravka u Rijeci napravio je seriju fotografija s motivima riječke industrijske prošlosti i gradskih vizura koje su ga posebno dojmile, a kao i većina njegovih radova nose pečat sjete i melankolije.

    Dio fotografija iz Zbirke MMSU- prvu put je izložen javnosti, a među njima možemo vidjeti ostvarenja istaknutih predstavnika hrvatske scene, kao i riječkog fotografskog kruga, poput radova Toše Dabca, Marije Braut, Ante Brkana, Luke Mjede, Slavke Pavić i Viktora Hreljanovića.