Izložba »Kud plovi ovaj oblak?«, koja artikulira doživljaj gubitka identiteta, pomanjkanje sigurnosti i pripadnosti, kao i osipanje zajedništva u informacijski ubrzanim te ekonomski nestabilnim vremenima, otvorena je u MMSU-u.

Radovi različitih pristupa i medijskih formata polaze tako od pitanja kako međusobno komuniciramo, tko vodi informacijsku bitku te kakvi nas strahovi priječe u izravnoj, otvorenoj komunikaciji.

Prema riječima kustosica izložbe Ksenije Orelj i Sabine Salamon, izložbom se otvaraju i riječke i opće teme, od izazova koje pred nas postavlja genetski inženjering, primjerice mogućnost dizajniranja »beba po želji«, do komunikacije između kontejnerskog terminala Brajdica i središta grada Rijeke.

Različiti oblici komunikacije

– Krećemo se između lokalne i globalne, fizičke i virtualne stvarnosti s pitanjima koji nas strahovi sprečavaju u izravnoj komunikaciji i kakvu si komunikaciju priželjkujemo u budućnosti.

Pod utjecajem informacijskog progresa i digitalnog okruženja zanimalo nas je kako komuniciramo suočeni s navalom adrenalina, što je to digitalna nervoza i kako pokušavamo pobjeći iz ograničenja fizičkog svijeta.

Tako su fabricirana realnost, »fake« identiteti i izbjegavanje komunikacije oči u oči česti motivi izložbe, dok je opća poveznica fascinacija informacijskim oblakom koji primjećujemo tek kad prestane funkcionirati.

»Kud plovi ovaj oblak?« cilja na različita obličja komunikacije, od stripovskog oblačića do nesagledivog informacijskog oblaka u kojem obitava današnji svijet, pojašnjavaju kustosice.

Kako je kazala ravnateljica MMSU-a Branka Benčić, jedan od ključnih motiva oko kojih se razvija izložba možda je nabolje ocrtala Ljiljana Kolešnik u pratećem tekstu u publikaciji koja tehnologiju oblaka tumači kao oblik razvoja globalnog povezivanja, razmjene i upotrebe podataka u okviru društvenih odnosa i ekonomske razmjene digitalnog kapitalizma.

– S druge strane radi se o komunikacijama kao mreži odnosa koji su istovremeno sofisticirani i nestabilni, a upravo na tenzije tih međuodnosa njihovih kompleksnosti i kontradikcija odgovaraju radovi umjetnika, od vizualne fotografske reprezentacije propitivanja odnosa pojedinca prema strukturama moći poput monumentalne serije fotografija Zlatka Kopljara ili atmosfere i osjećajnosti taktilne čahure mekih rubova u radu Nike Radić, objašnjava Benčić.

Prostorno zahtjevni radovi

Izložbu koja se otvara u povodu Dana Grada Rijeke čine radovi rjeđe izlaganih autora i autorica iz zbirke MMSU-a, čiji su radovi većinom nastali početkom dvijetisućitih godina, kao odgovor na društvene izazove, pod utjecajem brzog širenja i krivotvorenja informacija.

Kako su pojasnile kustosice, gledajući cjelinu, iznimku čine stripovi Zvonimira Pliskovca koji pokazuju kako su inhibicije i izbjegavanja komunikacije svakodnevni čin, bez obzira na današnje uznapredovalo digitalno okruženje.

Njihova je intencija također bila, kažu, izložbom spojiti različite generacije umjetnika, pa je najmlađa autorica Marina Rajšić koja se predstavlja instalacijom koja propituje kontrolu nad vlastitom, ženskom pojavnošću u virtualnom prostoru, posebice mogućnošću filtriranja lica Snapchat aplikacijom.

– Željele smo predstaviti prostorno zahtjevne radove, instalacije u različitim medijima, koje zbog ograničenja izložbenog prostora nemamo prilike često pokazivati.

Mahom izlažemo složenije instalacije gdje nam za postav treba nekoliko dana i koje svaki put iznova gradimo, a neke predstavljamo prvi puta, recimo »Pogledaj me u oči« Siniše Labrovića ili multimedijsku instalaciju »What’s inside Ideal X?« kolektiva The Moving Crew koju smo gradile s odličnom ekipom – volonterkama u kulturi HKD-a na Sušaku.

Naravno da su ovakvi radovi i izazovi za muzejsku kolekciju, budući da se ne radi o statičnim i fiksnim objektima, već o performativnim radovima koji pri svakom izlaganju zahtijevaju fleksibilan pristup i prilagođavanje postava, jer se uvijek grade iznova, što bi se moglo reći i općenito za temu komunikacije, zaključuju kustosice.

Izložba je otvorena do 25. kolovoza, a može se pogledati od utorka do petka od 12 do 19 sati te subotom i nedjeljom od 12 do 17 sati.

Umjetnici

Umjetnici iz kolekcije: Igor Grubić, Zlatko Kopljar, Andreja Kulunčić (koautori: Trudy Lane, Gabrijela Sabol, Matija Pužar, Ivo Martinović), Siniša Labrović, Nika Radić, David Smithson, Izabela Peculić Stančić, Damir Žižić i Kristian Kožul, kolektiv The Moving Crew

Pozvani umjetnici: Petra Mrša, Zvonimir Pliskovac, Marina Rajšić