ZAGREB – Na zagrebačkom Filozofskom fakultetu otvorena je u srijedu izložba “Najduže putovanje: Prvo Izložba o prvom oplovljavanju svijeta otvorena u Zagrebu svijeta” koja objašnjava kako je prije 500 godina jedrenjak pod vodstvom Ferdinanda Magellana i Juana Sebastiana Elcana preplovio tri oceana otkrivši novu rutu iz Europe prema Aziji.

Ulaz je besplatan, a izložba u prizemlju fakulteta će trajati do 24. listopada.

Prije 500 godina je u južnom španjolskom gradu Sevilli započelo putovanje koje je čovječanstvo dugo sanjalo – trebalo je stići do mitskog istoka i azijskih Začinskih otoka do tada neistraženim putem ploveći preko Atlantskog oceana na zapad.

Putovanje je 1519. godine započeo Ferdinand Magellan, a završio ga je 1522. godine Juan Sebastián Elcano s posadom broda Victoria, čime se ono pretvorilo u najduže putovanje tog doba i prvo oplovljavanje svijeta.

Od 245 članova posade koji su se otisnuli na more, tri godine kasnije vratilo se njih samo 18 bez ubijenog kapetana Magellana.

“Osim što se smatra najvećom pomorskom avanturom svih vremena, prva plovidba oko svijeta bilo je i najvažnije putovanje u povijesti njegova istraživanja”, napomenuli su organizatori izložbe španjolsko veleposlanstvo u Hrvatskoj i Filozofski fakultet.

“Ta plovidba je simbol čovjekovog istraživačkog duha svih epoha, njegova stava prema nepoznatom i njegove želje za putovanjem uvijek iznova i dalje od poznatih granica”, dodali su.

Ova izložba kronološki opisuje kako je tekao cijeli pothvat vezan za organizaciju i realizaciju te nesvakidašnje avanture, te prikazuje povijesni politički kontekst u kojem su se tadašnje pomorske sile Portugal i Španjolska nadmetali u otkrivanju pomorskih puteva.

Osim datuma i podataka, izložba publici otkriva i ljudsku stranu pomoraca koji su sanjali o do tada nezamislivom putovanju pa krenuli u nepoznato.

Kopije dvaju pisama koje je posada slala s putovanja bila su završila u Dubrovačkoj Republici, jednom od središnjih mjesta svjetske diplomacije u 16. stoljeću. Kopije pisama također su izložene.

Izložbu su u srijedu otvorili privremeni dekan Filozofskog fakulteta Miljenko Jurković te španjolski veleposlanik Alonso Dezcallar de Mazarredo.

“Da su veze Španjolske i Hrvatske duge, pokazuju i pisma pronađena u Dubrovniku, a također i to što je Dubrovačka Republika imala svoje diplomatsko predstavništvo u Kraljevini Aragón”, rekao je španjolski veleposlanik.

Spajanjem kraljevstava Kastilje i Aragona nastala je Španjolska.

“Na brodu koji je tada oplovio svijet nije bilo hrvatskih pomoraca no s obzirom na brojne nacionalnosti posade taj brod je bio poput Europske unije”, izjavio je Jurković.

Od pet brodova financiranih od strane španjolske krune, a koji su se iz Seville rijekom spustili do mjesta Sanlúcar de Barrameda pa otisnuli na more, natrag se vratio samo jedan.

Organizatori izložbe navode kako su tim putovanjem istraženi oceani, kao preteča daljnjem istraživanju polova, planinskih vrhunaca, neba i konačno 1969. Mjeseca, a da bi 2030. moglo uslijediti i istraživanje Marsa.

“I upravo je to najduže putovanje – snovi koji proizlaze i slijede jedan iza drugoga, brodovi koji evoluiraju, istraživači koji se izmjenjuju i nižu, uvijek isti istraživački duh i isto beksonačno putovanje čovjeka prema granici izdržljivosti i nepoznatome”, poručili su organizatori.

Izložba je iz Dubrovnika stigla u Zagreb, a u planu je njeno putovanje u gradove poput Splita, Rijeke, Osijeka i Zadra.