Riječki pročelnik za kulturu

Ivan Šarar: Nezavisnoj sceni nedostaju profesionalci

Svjetlana Hribar

Ansambli koji se bave klasičnom glazbom – Riječka filharmonija, Riječki komorni orkestar i Collegium musicum fluminense – dobit će novac iz proračuna, ali kad bude formiran Ured za glazbena događanja



RIJEKA - Prvi put ove godine, nakon dugogodišnje i već uhodane prakse financiranja iz budžeta Javnih potreba u kulturi, tri profesionalna riječka ansambla klasične glazbe nisu našla svoje mjesto među onima kojima se dodjeljuju sredstva za rad u 2013. godini. Iz Zapisnika o radu Kulturnog vijeća za glazbenu djelatnost razvidno je da su se na natječaj koji raspisuje Grad Rijeka za korisnike sredstava namijenjene javnim potrebama, javili i Riječka filharmonija, i Riječki komorni orkestar, i ansambl za staru glazbu Collegium musicum fluminense. Iako su od Kulturnog vijeća njihovi programi dobili najviše ocjene, što znači i preporuke za financiranje – ni jedan od ovi etabliranih orkestara nije se u konačnici našao među korisnicima sredstava Grada Rijeke. O tome razgovaram s pročelnikom za kulturu Ivanom Šararom. 


  – Odmah moram reći da – nema straha za budućnost djelovanja ansambala koje ste spomenuli, kaže pročelnik Šarar.  

Ured za glazbena događanja


– Već drugu godinu analiziram način na koji se dodjeljuju sredstva korisnicima Javnih potreba u kulturi, pa zamjećujem da klasični ansambli i solisti prijavljuju svoje koncertne programe kao djelatnost. Znatan dio novca tradicionalno izdvajamo za koncerte, a da se tijekom svih ovih godina nije stvorio jedan »organizacijski centar znanja« koji bi se kontinuirano bavio koncertnom djelatnošću, već se sredstva raspršuju ne među organizatorima, nego među glazbenicima, koji nisu kvalificirani za taj posao. 


  Po mom osobnom sudu, takav način financiranja teško da će stvoriti situaciju u kojoj će se koncertna djelatnost profesionalizirati, a mi nismo dovoljno velik grad da možemo raspršeno sufinancirati više takvih mjesta. 




  Zato se unutar Odjela, a na moju inicijativu, razvila ideja da upravo ove godine počnemo stvaranje Ureda za glazbena događanja. Do kraja prvog tromjesečja otvorit ćemo natječaj kojim ćemo tražiti osobu ili već postojeću udrugu, koja je spremna ponuditi razrađen sustav vođenja i promocije glazbenih događanja. 


  Nisam htio da se, pomalo tradicionalno, zove Koncertni ured, jer želim da to bude živa žarišna točka, a da udruga ili osoba koja preuzme djelatnost ima sposobnosti i energije participirati i u drugim glazbenim događanjima koja Grad sufinancira. 


 Što će se sve financirati iz oskudnog budžeta koji ste namijenili ove godine novom uredu?  – U ovom budžetu od 168.000 kuna koji je dodijeljen za djelatnost tog ureda, biti će sadržan i dio plaće, odnosno honorara osobe ili udruge koja preuzme djelatnost – o tome ćemo otvoreno obavijestiti javnost – a ostalo je namijenjeno programu, uz obvezu da program uključi etablirane riječke ansamble koje ste spomenuli. Slažem se da je u ovoj godini taj iznos relativno oskudan, ali mi na to gledamo dugoročno: želimo osobu koja će svakodnevno profesionalno raditi na tom poslu puno radno vrijeme i biti središnja točka mreže svih glazbenih ansambala i solista u Rijeci, a ne da se pojedini organizatori paušalno time bave. 

  Program kojim će se ured baviti neće biti vezan uz klupsku scenu, već prvenstveno uz klasiku i jazz, dakle profesionalne glazbenike u gradu Rijeci. Smatram da će to dugoročno riješiti i problem traženja sponzora, apliciranja na sredstva Ministarstva kulture, europskih fondova i slično, jer ansambli i njihovi voditelji su usmjereni na izvedbu glazbe i nisu u stanju baviti se organizacijskim poslovima, a često im nedostaje i organizacijskih i promotorskih znanja ili im je to jednostavno izvan fokusa. Nezavisnoj riječkoj sceni općenito nedostaju profesionalci, a ovim će se uredom vratiti, u glazbenom segmentu, ono što je u gradu nekada postojalo. 


 Zašto ova inicijativa nije ranije pripremljena pa da se u 2013-tu starta s već poznatim premisama. Na ovaj način potencijalne korisnike opet čeka apliciranje na natječaj, a sredstva će biti blokirana gotovo do kraja prvog polugodišta, dok se ured ne ustroji i ne krene njegova djelatnost.  – Pitanje je točno. Moguće je da smo mogli biti direktivni unutar natječaja za javne potrebe, ali računao sam da će visoko postavljeni kriteriji odabira korisnika sredstava iz javnih potreba iznjedriti osobu ili udrugu koja će se, bez direktive, početi baviti organizacijskom djelatnošću. Kako se to nije dogodilo, na nama je da otvorimo natječaj i pokrenemo djelatnost.  

Bez koncertne dvorane


Na početku razgovora rekli se da za profesionalne riječke ansamble »nema zime«.  – Tako i mislim. Oni su dio riječkog identiteta i nećemo ih zaobići pri dodjeli sredstava jer će takav uvjet biti specificiran u natječaju kao obaveza, a Ured za glazbena događanja trebao bi dodatno dati sigurnost njihovim programima, kao uostalom i solistima ili glazbenicima na početku karijere. Ne smijete zaboraviti da u Rijeci djeluje i ogranak zagrebačke Glazbene akademije kojemu odjel za kulturu osigurava prostor, pa bi bilo prirodno da Ured brine i o njihovim koncertima i participaciji u javnom kulturnom životu. Ambiciozna osoba koja će svakodnevno raditi, uskoro bi mogla ustrojiti solidnu koncertnu sezonu u Rijeci.   S kojim prostorima računate kad govorite o koncertnoj sezoni?  – Trenutno sređujemo dvoranu Filodrammatica, a računamo i dalje s Mramornom dvoranom. Siguran sam da kreativan organizator može računati i na niz atraktivnih manjih ili većih »open air« lokacija. Neka se ponuditelji programa iskažu, na nama je da postavimo okvir.   Ali, Mramorna dvorana nije u funkciji jer joj je neadekvatan pod »ubio« akustiku!  – Svjestan sam da Rijeka trenutno nema koncertnu dvoranu, ali u ovom trenutku to je pitanje na koje ne mogu odgovoriti. Moramo se snaći u postojećim okvirima, mislim da je pitanje organizacije sadržaja trenutno važnije od pitanja prostora, kojih ima.