Nakon popisa pribora slijedi podsjetnik: »Nabaviti lubanju. Proučiti udubine u supstanci mozga, gdje ih je manje ili više. Opisati jezik djetlića i čeljust krokodila«, pisao je u podsjetniku za putovanje
Naočale, ručnik i vezice za cipele možda su posve uobičajeni predmeti koje bi netko ponio na put, čak i u 16. stoljeću, no na popisu renesansnog umjetnika i znanstvenika Leonarda da Vincija nalazimo i »stakalce, hvataljku, kirurški nož i finu pilicu«.
Neobičan popis napisan oko 1510. Leonardovim zrcalnim rukopisom, istrgnut iz jedne od njegovih bilježnica, upoznaje nas s Leonardovim karakterom, ali i njegovim razmišljanjima o proučavanju anatomije, piše britanski Guardian.
Stranica će biti prvi put izložena u javnosti, uz još 86 stranica iz umjetnikova priručnika za anatomiju na izložbi pod nazivom »Leonardo da Vinci: anatom« koja se 4. svibnja otvara u Kraljičinoj galeriji Buckinghamske palače.
Zbirka Leonardovih anatomskih studija dio je Kraljevske zbirke od 1690., a pretpostavlja se da ih je od umjetnikovih nasljednika kupio Charles II.Kustos londonske izložbe Martin Clayton pretpostavlja da je popis sastavljen prije putovanja u Paviju, s obzirom na to da je poznato da je secirao trupla na medicinskom fakultetu sveučilišta u Paviji.
»Stranica je fascinantna. Leonardo je često pisao o anatomiji, ali ova stranica nam pokazuje i kakav je bio«, dodao je Clayton.
Gusto ispisane bilješke prekrivaju cijelu površinu stranice.»Pribor: naočale s kutijom, kresivo, vilica, kirurški nož, ugljen, daščice, papir, kreda, bijeli vosak, hvataljka, stakalce, fina pilica, skalpel, tintarnica, nožić«, zapisao je Leonardo.
Nakon popisa pribora slijedi podsjetnik: »Nabaviti lubanju. Proučiti udubine u supstanci mozga, gdje ih je manje ili više. Opisati jezik djetlića i čeljust krokodila. Izmjeriti mrtvaca služeći se njegovim prstom kao mjernom jedinicom. Dati uvezati bilješke o anatomiji. Čizme, čarape, češalj, ručnik, košulje, vezice za cipele, nožić, pera, kožu za sanduk, rukavice, papir za omatanje, ugljen.«
Bilješke i podsjetnik pokazuju i koji je cilj putovanja: »razbiti čeljust bočno kako bi se vidio točan položaj resice u ždrijelu«.Nakon popisa slijede upozorenja onima koji bi se možda poželjeli baviti anatomijom: »Iako možda volite takve stvari, možda će vas želudac izdati. A ako vas ni to ne spriječi, možda vas, u društvu raščetvorenih i oderanih trupala u noćnim satima sputa strah.«
Premda Leonardo odavno slovi za najvećeg renesansnog umjetnika, značenje njegovih proučavanja ljudskoga tijela, koja će promijeniti spoznaje Europljana o anatomiji, svijet nije upoznao sve do 20. stoljeća. Iako ih je sam želio objaviti, nakon njegove smrti 1519. anatomske studije ostaju među privatnim spisima.
