Izvolite, ispraznite svoje džepove – kaže intrigantan naziv izložbe koju sutra u 20 sati otvara riječki Muzej moderne i suvremene umjetnosti. Publika će na izložbi vidjeti dvadesetak radova pozvanih umjetnika u kombinaciji s nekoliko djela iz zbirki Muzeja koji se bave kockarskom dinamikom financijskih institucija, porastom spekulativnih načina poslovanja i rizičnih modela ulaganja, te hirovitim odnosima kreditora i dužnika.

Okupljeni radovi uglavnom su nastali kroz posljednje desetljeće, u kojem se obećanje neograničenog rasta i prosperiteta, najavljeno uspostavljanjem otvorenog tržišta, pokazuje iluzornim. Kroz raznovrsne umjetničke pristupe i procedure umjetnici se osvrću na smutljive načine obrtanja kapitala, upitnu vrijednost novca i gotovo svemoćnu ulogu financijskog sektora u kreiranju slike stvarnosti.

Mnogi to čine na ironičan i crnohumoran način, nudeći recepture za čudesne scenarije izbavljenja iz financijske krize, kaže kustosica Ksenija Orelj koja se ovim projektom nadovezuje na prošlogodišnju izložbu »Iz trbuha diva«, koja je promatrala specifične promjene u sustavu rada u razdoblju od jačanja koncepta industrijskog razvoja kroz tvornice do njihova gašenja u tranzicijskim procesima.

Format igara na sreću

– Ovaj put naglasak je na moći financijskih institucija i sve dubljem jazu između klase superbogatih i mase siromašnih, a svijet prikazujemo kao globalnu kockarnicu, jer se ispostavlja da zavodljiva kapitalistička priča o mogućnosti brzog uspjeha funkcionira na sličnom principu kao kazino u kojem su pravila igre jasno postavljena: unaprijed je jasno kolika se dobit dijeli igračima, a koliko je gubitnika – kaže autorica izložbe.

Dosta radova i doslovno je izvedeno u formatu igara na sreću za kojima ljudi posežu u nadi da će ih spasiti iz egzistencijalnih nevolja, a jedan od fenomena kojeg se dotiču umjetnici jest i obnovljeno zanimanje za raznolike proročke prakse, od horoskopa do astro-psiholoških savjeta i inih pripravaka za potpomaganje lagodnijeg raspoloženja.

Tako se Christian Jankowski u videu »Telemistika« kod TV-astrologa raspituje o uspjehu svog nastupa na Venecijanskom bijenalu, dok umjetnice Anette Mona Chisa i Lucia Tkačova u videoperformansu »Kapital: Čarobni recepti za ljubav, sreću i zdravlje« posjećuju gataru da im proriče sudbinu iz Marxova Kapitala.

Rad Petra Brajnovića »Dolina odluke« izveden je u obliku ruleta i znatno je mračniji. U središtu rotirajuće ploče nalazi se shematizirana karta svijeta, dok su na rubovima kao mogući »zgodici« krupnim slovima ispisani pojmovi preuzeti iz Proročke knjige Starog zavjeta: bol, propast, zatvor, užas, jama, nevolja…

Na ulazu u izložbeni prostor posjetitelje će dočekati video »Nasdaq Vocal Indeks« švedskog umjetnika Ole Pehrsona, koji je u gradovima diljem svijeta snimao mješovite zborove da bi glasovima basa i soprana dočarali promjene u kretanju dionica na Nasdaqu, prvoj svjetskoj i najvećoj američkoj elektroničkoj burzi, sa sjedištem u New Yorku. U radu »Crni narcis« Matthewa Cornforda i Davida Crossa iz Londona grafove koji prikazuju kretanje kapitala zamjenjuje tjeskobna slika surovog, strmo stupnjevanog planinskog krajolika, s provalijama i prijetećim liticama.

Širok medijski raspon

Na što su svedeni i koliko vrijede građani pokazuje Gildo Bavčević radovima iz serije »Sitniš«, u kojoj kao umjetnički materijal koristi najmanju jedinicu nacionalne valute, kovanicu od jedne lipe. No videoanimacijom »Marš!«, koja prikazuje marš vojnika sastavljenih od novčića ukazuje i na potencijalnu snagu »jednolipaša«, čija moć udruživanjem raste i prestaje biti zanemariva.

Radovi koji će biti prikazani na izložbi izvedeni su u širokom medijskom rasponu od klasičnog slikarstva do videa, filmova, instalacija i performansa, a autori pripadaju različitim generacijama i imaju iskustvo odrastanja u različitim sistemima.

Nastarije djelo je crtež Josepha Learda »Engleski bankari« iz 1850. godine, koji prikazuje financijsku elitu u tajnovitom razgovoru iza zatvorenih vrata, a po prvi put domaća publika ima priliku vidjeti i crno-bijeli film »Inflacija« njemačkog slikara, filmskog redatelja i teoretičara filma Hansa Richtera (1888. – 1976.), člana dadaističke skupine u Zürichu. »Inflacija« je snimljena za vrijeme Velike depresije u Njemačkoj, a djeluje kao anticipacija suvremenog doba globalne krize. Uz prizore koji pokazuju jaz između mase nezaposlenih i elite koja prosperira na temelju njihova duga, redatelj ljude prikazuje kao znamenke – u obliku niza rastućih nula.

Uz navedene, bit će izloženi i radovi brojnih drugih umjetnika, a nekoliko filmskih ostvarenja uključenih u izložbu moći će se dodatno pogledati u Mini Art-kinu 5. listopada.

Popratni program uključuje i više sručnih vodstava izložbom. Na jednom od njih, 27. rujna u 20 sati, bit će izveden performans »Lijeva-Desna« umjetnice Nike Rukavine, koja će pokazati kako su krhke kule izgrađene kreditnim karticama.