RIJEKA » »Bertošin zbornik«, zbornik u čast prof. emeritusa Miroslava Bertoše, predstavljen je u Zavodu za povijesne i društvene znanosti HAZU u Rijeci. Riječ je o impozantnom troknjižju, što su ga objavili Državni arhiv u Pazinu i Sveučilište Jurja Dobrile u Puli. Ovo opsežno djelo tiskano je u povodu 75 godina Miroslava Bertoše, a donosi 70-ak priloga različitih usmjerenja. Kako je istaknuo akademik Petar Strčić, Bertoša pripada školi povjesničara Jaroslava Šidaka, što znači da se u svojim istraživanjima uvijek drži povijesnih vrela. 

  U ime Sveučilišta Jurja Dobrile obratio se prof. dr. sc. Robert Matijašić, kazavši da je ideja o »Bertošinu zborniku« začeta još prije pet godina, ali se rad na njemu odužio. Matijašić je istaknuo i da su Bertošina djela pisana tako da ih mogu čitati svi, a ne samo stručnjaci, dok su za ovog autora karakteristični velika erudicija i zanimanje za širok spektar tema. Ravnatelj pazinskog Državnog arhiva dr. sc. Elvis Orbanić posebno se osvrnuo na Bertošina istraživanja arhivske građe, što ga je dovodilo u razne arhive u Hrvatskoj i inozemstvu. 

 Tri knjige

O Miroslavu Bertoši s aspekta državno-pravne povijesti govorio je prof. dr. sc. Željko Bartulović, ukazujući na Bertošin interdisciplinarni pristup. Jedan od primjera u kojemu se Bertoša dijelom bavi i poviješću prava je »Veprinački zakon«. Zbornik je predstavio urednik izdanja prof. dr. sc. Ivan Jurković, koji je Miroslava Bertošu opisao kao znanstvenika i erudita koji se usmjerio interdisciplinarno i multidisciplinarno te tako i piše svoje radove. 

  – Miroslav Bertoša nije samo znanstvenik širokih obzora, nego i čovjek koji zna lijepo pisati. Prva knjiga »Bertošina zbornika« posvećena je samome Bertoši, druga donosi radove vezane uz razdoblje od kasne antike do 19. stoljeća, a treća priloge od 20. stoljeća do suvremenosti – osvrnuo se Jurković. 

Marginalna povijest

Na kraju se obratio i Miroslav Bertoša, koji je kazao da se razmišljajući o historiografskoj građi sve više pomicao prema tome da treba proučavati arhivske dokumente, ali da valja uzeti u obzir i »hodajuće arhive« u ljudskim glavama: 

  – Svaki čovjek ima svoj doživljaj povijesti i povijest pripada svima. U svojim istraživanjima posebno sam sklon povijesti senzibiliteta i povijesti mentaliteta. Postoji glavno deblo povijesti, a mene najviše zanimaju sporedne grančice, dakle marginalna povijest i marginalci. Razvitak historiografije vidim u interdisciplinarnom kontekstu, a u tom smislu i književnost može biti vrelo za istraživanje povijesti – smatra Miroslav Bertoša.