U posljednjih deset godina duboke vode Južnojadranske kotline zagrijale su se za 0,8 °C, a salinitet je porastao za 0,2 PSU jedinica.

Znanstvenici ističu kako se promjene koje su se očekivale tek krajem stoljeća događaju već danas, s ozbiljnim posljedicama za ekosustave, klimu i obalne zajednice. Rad dr. sc. Elene Terzić i dr. sc. Ivice Vilibića na tu temu objavljen u časopisu »Limnology and Oceanography Letters«, rezultat je suradnje hrvatskih, talijanskih i slovenskih znanstvenika koji su kombinirali podatke s različitih oceanografskih platformi, od stalnih usidrenih plutača, krstarenja istraživačkim brodovima do autonomnih Argo posmičnih plovaka.

Photo: Ivo Cagalj/PIXSELL

Za Jadransko more kažu da je prirodni »termostat« Mediterana jer zimskim stvaranjem hladne, guste vode u sjevernom Jadranu pokreće struje koje hlade dubine i donose kisik. No, zbog klimatskih promjena, ta voda postaje sve toplija i slanija. Znanstvenici upozoravaju kako posljedice sve toplijeg mora i povećanog saliniteta uključuju ugrožavanje hladnovodnih vrsta, širenje tropskih organizama i promjene morskih struja koje pak mogu utjecati na vremenske obrasce, mediteranski klimatski sustav i obalne zajednice diljem Europe.

LOŠA GODINA ZA KOČARE

Kako ove promjene komentiraju sami ribari te kakvo je stanje u moru, otkrio nam je Marinko Mekelenić, predsjednik Ceha za ribarstvo OK-a Zadarske županije, koji nas je podsjetio kako se ovoj temi raspravljalo i na prošlogodišnjem »Susretu ribara Hrvatske obrtničke komore«.

– Prošla godina je bila iznimno topla, a more koje se na sjeveru Jadrana zagrijalo se pretočilo u Jabučnu kotlinu koja je glavno mrijestilište ribe. Temperatura se podigla s 11 na 13 stupnjeva, a negdje i na 15 stupnjeva, i to je poremetilo cijeli mrijest što je dovelo do toga da je ovo izrazito loša godina za kočarstvo. Možda čak najlošija u zadnjih 15 godina! Ne pamti se ovako loš ribolov kao što je to bilo ovu zimu. Trebat će godinu-dvije dana da se sve vrati u normalu, kazao je Mekelenić.

Dodaje da je trenutačni dobar ulov lignji na području oko Dugog otoka i srednjeg Jadrana, dok je, kako kaže, na južnom dijelu Jadrana stanje nešto lošije.

– Do sada su uvijek za sve što se događa, za sve što je loše, bili krivi ribari. Ali ipak, sad se pokazuje da je tu više čimbenika, od klime do građevine, nasipavanja, kanalizacije, velikog broja brodova po Jadranu… Sve to utječe na naše more, kazao je Mekelenić.

Foto M. MIJOŠEK

Koje su vrste riba najosjetljivije na promjene koje nam donosi sve topliji i sve slaniji Jadran.

– Oslić, škamp, srdela, sve se mrijesti u Jabučnoj kotlini i dalje širi. A kad je tamo loše, e onda je sve skupa loše. Ali opet, to je ciklus… kroz povijest ribarstva uvijek su se gledali periodi od desetak godina i bilo je perioda kada bi jedna ili dvije godine bile loše. Samo, prije bi se ribari stisnuli i preživjeli to razdoblje, što je sad malo teže sa svakodnevnim poskupljenjima. Kad se riba loše lovi, to je teško podnositi, kazao je Mekelenić.

Promjene koje se događaju u našem moru, utječu i na bioraznolikost faune riba, a Mekelenić ističe kako je činjenica je da su se pojavile neke nove vrste.

– Nešto novih vrsta je došlo kroz balastne vode, nešto s brodovima, nešto sa strujanjima iz Mediterana i Afrike. Takve vrste se uglavnom zatiču na jugu Jadrana, a u našem zadarskom akvatoriju se rijetko love. Rijetko, ali se naleti na neku novu kao što je to, recimo, riba bucanj. Čulo bi se katkad i za napuhače, ali ja ih osobno nisam ulovio, kazao je Mekelenić.

Ribari se nadaju kako će nakon ove loše, druga godina ipak biti bolja za ribare.

– Ipak, ne mislimo da će biti nešto strašno. Ribe je uvijek bilo i nadamo se da će je i dalje biti. A što će nam priroda prirediti, to možemo samo pretpostaviti, jer koliko je god lani bilo ekstremno toplo, ove godine je more ostalo koliko-toliko hladno. Nije bilo puno ekstremnih temperatura i bilo je dosta kiše pa je zato, na primjer, dobra godina za lov na lignje. Svakako, teško je reći što nas čeka, teško je komentirati godinu za godinu, sve skupa je kompleksno i dosta je tu čimbenika osim klime, a mi ćemo se svakako prilagoditi i nastaviti čuvati i paziti naše more, kazao je Mekelenić.

NEKE NOVE VRSTE

Promjene u temperaturi i salinitetu ne ostaju samo na razini brojki – one se već odražavaju na svakodnevni život ribara, ali i na sastav morskih vrsta koje naseljavaju Jadran. Upravo zbog toga znanstvenici sve više upozoravaju na dolazak novih, često invazivnih vrsta koje prijete ravnoteži osjetljivog jadranskog ekosustava. Znanstveni savjetnik na splitskom Institutu za oceanografiju i ribarstvo Jakov Dulčić je istaknuo kako svaka novopridošla vrsta ima svoj specifičan utjecaj na novi okoliš u koji je pridošla tako da se recimo među unesenim vrstama, vatrenjača, smatra jednom od najgorih invazivnih vrsta u Sredozemnom moru.

– Uslijed klimatskih promjena možemo očekivati da će temperatura mora u Jadranu porasti u budućnosti što će ga učiniti pogodnijim za naseljavanje ove vrste i formiranje njezinih gustih populacija. S druge strane, klimatske promjene mogu dovesti i do ugroze vrsta koje imaju borealni karakter odnosno mrijeste se u hladnijim vodama u Jadranu kao što je recimo papalina, jer konstantan porast temperature može dovesti do poremećaja mriješćenja ove i sličnih vrsta, ističe Dulčić.

Napominje da pojavu ili ulov nove vrste svakako treba prijaviti.

– Od 15 zabilježenih lesepsijskih vrsta riba u Jadranu, srebrenoprugasta četverozupka Lagocephalus sceleratus, plavotočkasta trumpetača Fistularia commersonii, tamna mramornica Siganus luridus i vatrenjača Pterois miles, bile su jedine vrste zabilježena više puta i s geografski raštrkanim zapisima sugerirajući uspješnu biološku invaziju. Vatrenjača pokazuje brzo geografsko širenje u Sredozemnom moru od 2010. godine i to uglavnom u istočnom dijelu Sredozemlja. Nedavni zapisi o nalazima u Jonskom i Jadranskom moru ukazuju na činjenicu da bi to trebao biti znak upozorenja te postoji hitna potreba za poduzimanjem i promicanjem mjera kontrole. Zbog porasta temperature i slanosti mediteranskih voda, značajnog proširenja i produbljivanja Sueskog kanala sa svrhom zadovoljenja zahtjeva međunarodnog pomorskog prometa, invazivne vrste su krenule u pravcu novih teritorija, kazuje nam Dulčić dodajući kako struku zabrinjavaju agresivni osvajači koji ruše dinamiku, stabilnost i ugrožavaju domicilne alohtone vrste.

– Za naš Jadran je vrlo znakovito da se nazočnost i brojnost tih novih doseljenika uglavnom odnosi na područja srednjeg i južnog dijela Jadrana jer postoji očito temperaturna barijera u odnosu na sjeverni dio. Upravo ta temperaturna barijera na neki način zadržava prodor tropskih elemenata u sjeverni dio jer je još uvijek taj dio Jadrana najhladniji, barem tijekom zimskog razdoblja i još uvijek predstavlja zaštitu od prodora tropskih elemenata. Ukoliko dođe do još značajnijih promjena u temperaturi mora onda bi vrlo skoro mogli očekivati jako loš scenarij glede stanja bioloških resursa u Jadranskom moru, naglasio je Dulčić.

POTREBA ZA PROMJENOM

Također, ističe kako nova istraživanja upozoravaju na ozbiljne prijetnje koje klimatska kriza donosi zemljama u razvoju. Ističe kako se očekuje znatan pad biomase riba do 2100. godine, u nekim tropskim regijama do 30 i 40 %, što će najviše osjetiti zajednice koje ovise o ribarstvu kao glavnom izvoru hrane i prihoda.

– Mali gospodarski ribolov već sad je pod snažnim utjecajem klimatske krize. Neka od najčešćih opažanja ribara uključuju neobično visoke temperature mora, smanjenu dostupnost ribe zbog pada brojnosti ribe u morima ili promjena u njihovoj distribuciji te promjene unutar samih vrsta koje se prate. Ribari sve češće prijavljuju ozbiljne ekstremne vremenske uvjete poput poplava i jakih vjetrova. Distribucija ribe se mijenja jer se ribe sele od plićih prema dubljim, hladnijim vodama, zbog čega malim ribarima postaju nedostupne, tumači Dulčić ističući i svjedočanstva ribara o promjenama u morskim ekosustavima, pri čemu ih najviše zabrinjava umiranje i nestanak koraljnih grebena, ključnih mrijestilišta i rastilišta riba, koji su uz to su i dom za čak 25 % cjelokupnog morskog života, kazao je Dulčić uz upozorenje da, ukoliko se naše emisije CO2 nastave kretati sadašnjom putanjom, možemo očekivati masovno izumiranje morskih vrsta i uništenje brojnih morskih ekosustava.

– Ako nastavimo ne poduzimati ništa, pretrpjet ćemo ogromne gubitke. Milijuni ljudi ostat će bez sredstava za život i neće se imati čime prehraniti, upozorava Dulčić.