Eurozastupnika Tomislava Sokola (HDZ) prošlog je tjedna neovisna istraživačka platforma EU Matrix uvrstila na popis najutjecajnijih zastupnika u području zdravstva u Europskom parlamentu. Tim povodom zastupnik Sokol nam je u kraćem razgovoru kazao da činjenica da je ispred EPP-a, najveće političke grupacije u EP-u, izabran za koordinatora u Odboru za zdravstvo (SANT) predstavlja krunu njegovog dosadašnjeg rada. Prošle je godine EP usvojio Sokolovo izvješće na temu »Kohezijska politika kao instrument za smanjenje nejednakosti u zdravstvu i povećanje prekogranične zdravstvene suradnje«, gdje ističe da su dugoročna ulaganja u infrastrukturu i radnu snagu u području zdravstva hitnija nego ikada prije.

»Digitalni oblak«

– Poseban odbor za borbu protiv raka EP-a usvojio je završno izvješće u kojem sam se kroz više od 160 amandmana, od kojih su gotovo svi prihvaćeni, snažno zauzeo za najmlađe onkološke pacijente, pokretanje zajedničke nabave skupih lijekova i snažniju suradnju država članica u liječenju rijetkih vrsta raka, čime će se omogućiti lakše, kvalitetnije i dostupnije liječenje. Također, kroz amandmane sam dao doprinos programu »EU za zdravlje«, koji je 10 puta veći što se tiče sredstava od prethodnog. Zahvaljujući tome države članice imaju više sredstava koja mogu iskoristiti za bolji pristup zdravstvenoj skrbi, dugoročnu prevenciju bolesti te se potiče prekogranična zdravstvena skrb.

Izvjestitelj ste EP-a za digitalnu zdravstvenu putovnicu. Kad će ona ući u primjenu i koje će koristi hrvatski građani imati od nje?

– Komisija predlaže da primjena započne tijekom 2025. godine, no smatram da to nije realno, odnosno da će države članice u Vijeću zahtijevati odgodu jer se moraju dodatno pripremiti, ponajviše u tehničkom aspektu. Morat će se pronaći kompromis, a moja procjena je da će primjena započeti za tri do pet godina. S europskom digitalnom zdravstvenom putovnicom zamišljeno je napraviti digitalni prostor u kojem će građani moći izravno, jednostavno i besplatno pristupiti podacima u elektroničkom obliku putem računala ili mobitela, ali moći će podijeliti svoje zdravstvene podatke sa zdravstvenim stručnjacima u svojoj državi ili u drugim državama članicama te tako dobiti pristup boljoj zdravstvenoj zaštiti. Europska digitalna zdravstvena putovnica omogućit će hrvatskim građanima bolje i brže liječenje, olakšati liječenje u inozemstvu te osigurati jednak pristup zdravstvenoj zaštiti u svim državama EU-a. U nekim državama članicama zdravstveni sustavi nisu umreženi i zdravstveno osoblje nema pristup potpunim podacima pacijenata o njihovom zdravstvenom stanju, poput povijesti bolesti ili cijepnom kartonu. Europska digitalna zdravstvena putovnica to mijenja jer će svi podaci biti pohranjeni u »digitalnom oblaku« i građani će je moći koristiti u svim državama članicama EU-a.

Nabava skupih lijekova

Jesu li u vašem mandatu imalo smanjene nejednakosti među članicama EU-a u pristupu zdravstvenim uslugama? Hrvatska i danas kaska za EU-om u nekim terapijama…

– Iako su u proteklom razdoblju poduzete znatne mjere da bi se smanjile nejednakosti, činjenica je da još uvijek postoje razlike u dostupnosti i kvaliteti zdravstvenih usluga. Problem se ne može riješiti u nekoliko godina, potrebno je dugoročno raditi na tome. Najizdašniji europski instrument za tu svrhu jest kohezijska politika koja predstavlja vrlo snažan instrument za promicanje i podupiranje ukupnog skladnog razvoja država članica i regija. U njoj je sadržana sama bit europske solidarnosti jer daje nadu novim državama članicama iz srednje i istočne Europe da će dostići stupanj razvijenosti starih članica. U trenutnom programskom razdoblju Hrvatska na raspolaganju ima gotovo 25 milijardi eura, a najviše sredstava je previđeno iz kohezijske politike i NPOO-a te smatram da je nužno ulaganje u razvoj inovativnih tehnologija i modernizaciju bolnica. Također, države srednje i istočne Europe suočavaju se s manjkom zdravstvenih radnika odnosno njihovom migracijom u zapadne države. Naročiti problem je u ruralnim područjima i na otocima, i to u sektoru primarne zdravstvene zaštite koja nije toliko atraktivna. Treba razviti strategije zadržavanja zdravstvenih radnika u tim područjima, a pritom je nužno poboljšati njihove radne uvjete, u čemu europska sredstva mogu uvelike pomoći.

Koliko se postiglo u smanjenju cijena skupih lijekova i njihovoj većoj dostupnosti pacijentima?

– Posebno skupi lijekovi predstavljaju veliko financijsko opterećenje za zdravstvene sustave u cijeloj Europskoj uniji te Hrvatska također nije izuzeta po tom pitanju. Cijene tih lijekova su iznimno visoke, a neki čak koštaju nekoliko stotina tisuća eura po pacijentu. Međutim, trenutna Vlada je značajno povećala sredstva koja se izdvajaju za Fond za posebno skupe lijekove, sa 100 milijuna eura iz 2015. na 400 milijuna eura godišnje. Isto tako, u Europskom parlamentu je pokrenuta inicijativa zajedničke javne nabave skupih i inovativnih lijekova za liječenje raka i rijetkih bolesti kako bi se smanjile trenutne visoke cijene lijekova i ojačao pregovarački položaj manjih i slabije razvijenih država članica, poput Hrvatske, što će omogućiti građanima bolji pristup skupim lijekovima. Trenutno svaka država članica zadržava individualni pristup zbog različitih financijskih mogućnosti njihovih zdravstvenih sustava, zbog čega su najviše na gubitku pacijenti. U Odboru za zdravstvo Europskog parlamenta u narednom razdoblju bi se trebalo raspravljati o izvješću na tu temu, kojim će se zatražiti od Komisije da izađe s konkretnim zakonodavnim prijedlogom.