Liderstvo nikada nije bilo potrebnije, a potreba za gotovo renesansnim sklopom znanja i vještina menadžera, lidera, nikad veća, rekao je Josip Zaher, savjetnik predsjednika Hrvatske gospodarske komore, na Kongresu menadžera, koji je, u organizaciji Hrvatskog udruženja menadžera i poduzetnika – CROMA, održan u Opatiji.

Kongres se bavio izazovima s kojima se menadžeri susreću u ovim turbulentnim vremenima, a jedan od ključnih je privući i zadržati radnike i talente, pogotovo u uvjetima smanjenja broja stanovnika, te starenja populacije. Ana Soldo, predstavnica CROMA-e, rekla je da je trenutna situacija »popraćena pandemijom, iseljavanjem stanovništva, nestašicom radne snage, velikom energetskom krizom, ratom, recesijom…« Iznijela je rezultate nekih relevantnih istraživanja prema kojima se čak 44 posto lidera osjeća istrošeno, a zadržavanje talenata je postao jedan od najvećih izazova organizacije, nakon pandemije. Istraživanja, prenijela je, pokazuju da samo 51 posto tvrtki ima učinkovit proces za planiranje i prepoznavanje budućih lidera. Nakon pandemije, gotovo je dvije trećine zaposlenika zastalo kako bi razmislilo o svojoj životnoj svrhi, a gotovo polovica preispituje svrhu posla koji rade. Za čak 80 posto stručnjaka posao definira njihovu svrhu, a tvrtke u kojima zaposlenici imaju osjećaj svrhe imaju bolji angažman i zadržavanje zaposlenika.

– Stvaranje uključivog okruženja postalo je neophodno u poslovanju, što znači da sadašnji i budući lideri trebaju posjedovati osobine kao što su empatija, poniznost, ustrajnost, spremnost na učenje i budući razvoj te mirno rješavanje problema, uz sve ostale potrebne osobine, kazala je Soldo. Današnji lideri, nastavila je, »trebaju voditi organizaciju iz srca, biti vjerodostojni, iskreni prema sebi, svjesni svojih kompetencija i nesposobnosti, biti dosljedni i autentični«. Irena Weber, glavna direktorica HUP-a, kazala je da financijaši pod promjenom, i to prilično dramatičnom, smatraju već kad se nešto mijenja za deset ili 20 posto, a kamoli promjene koje su nam se dogodile, višestruki rast cijena energenata, uvećan i po šest do osam puta.

Nema radnika

– Teško da se to i može nazvati promjenama. Ovo su zapravo prilično nenormalne okolnosti u kojima svi poslujemo. Ulazimo u zadnji kvartal godine, kvartal budžetiranja, a u ovim okolnostima vrlo je teško išta smisleno isplanirati, rekla je Weber. I ona je, kao jedan od ključnih istaknula problem nedostatka radne snage koji se, kaže, »vidi na svim područjima, u svim industrijama, od ugostiteljstva, maloprodaje, građevine, sektora usluga«. Smatra da je ključni element na kojem možemo zadržati radnu snagu, zaustaviti iseljavanje i vratiti iseljene, reforma poreza na dohodak da se omogući povećanje plaća radnicima, te povećanje neoporezivog osobnog odbitka. Veli da je demografska situacija ozbiljna, u osam godina broj populacije u srednjim školama pao je za 20 posto. Utjecaj tog podatka na tržište rada, mirovinski sustav, BDP, bit će ozbiljan, upozorila je Weber.

Na panelu o tržišnim izazovima bilo je riječi o vjerojatnoj recesiji koja se približava, pri čemu je predsjednica Uprave Podravke Martina Dalić zaključila da su jedan od ključnih aduta Hrvatske upravo ljudi, zaposlenici, talenti, čije motiviranje, zadržavanje, privlačenje, treba biti najveća briga. Popis stanovnika je pokazao da smo ostali bez 300-tinjak tisuća ljudi, sve je manje djece… Dalić je rekla da to znači da će buduće tržišno okruženje biti definirano ljudima koji su sve stariji, što će definirati potražnju, društvenu atmosferu… Mislav Balković, dekan visokog učilišta Algebra, sudjelovao je na panelu koji se bavio pitanjima tehnološke (r)evolucije (za koju također trebaju ljudi), te komentirao upravo ovu tezu o potrebi za sposobnim pojedincima, sa spomenutim »renesansnim sklopom znanja«. Balković je jednostavno odgovorio kako je ključno ljude učiti odgovornosti. To je ono na čemu oni u njihovoj organizaciji inzistiraju, pri čemu, kaže, zapravo idu kontra društvene klime. U praksi to znači da kad netko prepisuje, onda ga se izbaci, jer to nije ni poželjno, ni normalno ponašanje.

– Jer, kad dobijete hrpu odlikaša od kojih su mnogi dobili ocjene bez da su ih morali zaraditi, to postavlja kriva očekivanja za cijeli život, pa ih je teško nekad ispravljati. Uz to, važna je ta proaktivnost, poduzetnost, nazovite to kako hoćete, koja se da graditi kroz projekte i razne druge pristupe, i koja opet osigurava da ljudi bolje stanu na svoje noge kada dođu na tržište rada. Najbolje smo to naučili kada smo počeli ozbiljno raditi sa stranim sveučilištima i počeli dobivati ljude izvana, iz Francuske. Nastavnici su mi tada rekli: Oni su jako sposobni, što god im damo, uspiju se dočekati na noge. Išli smo proučiti kako to funkcionira pa smo shvatili da je cijeli poslovni i obrazovni model jako projektno vezan, te se krenuli okretati u tom smjeru, da bismo mogli graditi takva znanja, opisao je Balković.

Igrati po pravilima

Rekao je da su doslovno po zidovima polijepili pravila poput, ako ti fali pola boda za prolaz, to znači da nisi prošao, nemoj doći pitati ni moliti. Ili, ako trebaš imati dolaznost od 60 posto, onda 59 i pol neće ići, i slično… Jer, kazao je, ako hoćeš mijenjati klimu i način razmišljanja, treba raditi konzistentno. Odnos i očekivanja stvaraju se kroz pravila po kojima treba dosljedno igrati.

– Bez odgovornosti, onoga što je izgradilo uspješni dio svijeta, ne može se ni ovo društvo izgraditi. Nažalost, bilo bi nam lakše da se ta odgovornost kvalitetnije krenula graditi na nižim razinama obrazovanja. Nadam se da će se to dogoditi, i ne treba nikad odustati od pokušavanja da se na svim razinama mijenja okruženje. Kada pogledate ozbiljne izvještaje u tech-industriji, nekih je desetak razloga izbora mjesta na kojem će se dogoditi investicija, greenfield, brownfield, od niskih troškova na dalje, no pristup talentima je broj jedan. Moramo se preispitati možemo li bolje, pogotovo ako znamo da je manje djece u osnovnim, srednjim školama, a u šest godina smo pali u broju onih koji dolaze na visoko obrazovanje za 20 posto. Sada se moramo pitati što ćemo napraviti za n-godina, kada nas ta »rupa« pogodi, upozorio je Balković.