Ovih se dana često govori o plaćanju poreza na dohodak građana koji su se odselili u inozemstvo. Podaci pokazuju kako više od 120 tisuća hrvatskih građana prijavi od 6 do 7 milijardi kuna inozemnih primitaka na godinu.

O tome tko treba plaćati porez na dohodak u inozemstvu u emisiji “Dobro jutro, Hrvatska” HTV-a govorio je Dalibor Legac, voditelj službe u Poreznoj upravi.

– Kod nas je za 2020. godinu 131 tisuća ljudi prijavila određene dohotke iz inozemstva, dio oporezivih dohodaka, a dio se odnosi na neoporezive dohotke, prvenstveno mirovine, npr. iz Savezne Republike Njemačke koje ne oporezujemo.

Isto tako smo preko međunarodne razmjene informacija dobili određene podatke za naše građane. Trenutačno smo identificirali 184 tisuće, a još imamo određeni broj koji moramo provjeriti. Među njima se sigurno nalaze i ovih 131 tisuća građana koji su uredno i na vrijeme prijavili sve poreze, rekao je Dalibor Legac.

Treba reći da se i u podacima koji dolaze ne radi samo o oporezivim dohocima, a temelj ovog postupka je zakon koji postoji otkad je Republike Hrvatske, odnosno i prije, objašnjava Legac.

Zašto se plaća svjetski dohodak?

– Zakoni su propisivali da postoji obveza plaćanja svjetskog dohotka, što znači da rezidenti jedne države moraju plaćati dohodak u svojoj državi, bez obzira jesu li ga ostvarili na njenom teritoriju ili bilo gdje drugdje u svijetu.

To je univerzalno svjetsko načelo i većina građana uredno prijavljuje svoje dohotke, kaže.

Razlog zašto je ovakvo plaćanje poreza sada podignulo toliko prašine je taj što je Porezna ovaj put pozvala građane da svoje dohotke dobrovoljno prijave.

– Uočili smo da jedan dio građana to nije prijavio na vrijeme, i da bi mogli doći u problem s obzirom na to da se radi o razdoblju od šest godina unazad, zaključili smo da bi im ipak trebalo izaći u susret.

Donijeli smo novu odredbu u općem poreznom zakonu prema kojem oni koji samostalno prijave taj dohodak neće plaćati nikakve kamate niti će se protiv njih provoditi prekršajni postupci, objašnjava Legac.

Što znači pojam “rezident”?

Posljednjih dana mnoge buni točno značenje riječi rezident.

– To je najuža veza s državom, koja pretpostavlja i da ćete plaćati porez toj državi s kojom ste najviše povezani. To nije isto kao i državljanstvo, hrvatski porezni rezidenti mogu biti i strani državljani, ako žive u Republici Hrvatskoj, rekao je Legac.

– Svi mi koji radimo u Republici Hrvatskoj smo porezni rezidenti, kao i svi oni koji žive u Republici Hrvatskoj i povremeno odlaze na rad u inozemstvo, te oni koji na duže rade u inozemstvu, ali im je ostao centar životnih interesa u Republici Hrvatskoj, a zakonski propisano “pravilo 183 dana” tiče se osoba koje su samci i nemaju užu obitelj u Hrvatskoj, te su otišli raditi u inozemstvo s namjerom da tamo i ostanu, kaže, te dodaje kako su pravila za ljude koji rade u inozemstvu jednaka kao i za građane koji rade u Hrvatskoj.

S nijednom državom ne dolazi do dvostrukog oporezivanja, no može se dogoditi da dođe do dooporezivanja određene svote, kaže.

Kako spriječiti dvostruko oporezivanje?

Većina građana zna da treba odjaviti boravište i zdravstveno osiguranje kada odlaze na rad u inozemstvo, no što još građani mogu poduzeti kako bi spriječili mogućnost bilo kakvog dvostrukog oporezivanja?

– Zdravstveno osiguranje nije izravno povezano s rezidentnošću, tu je pravilo da, ako si otišao raditi u inozemstvo za stranog poslodavca, prema uredbi Europske unije spadaš u socijalno osiguranje te države, bez obzira na to što si ostao i dalje hrvatski porezni rezident. Ako ste počeli raditi u inozemstvu za stranog poslodavca, morate se odjaviti, to je obveza, podsjeća.

Prebivalište ljudi obično odjave, što ne znači da su prestali biti hrvatski porezni rezidenti, kaže.

Prema našim pravilima, oni koji su prije 2016. godine otišli kao samci ili sa svojom užom obitelji u inozemstvo, ne moraju se uopće brinuti i ne moraju nam se ni javiti da reguliraju rezidentnost, rekao je.

– Samo oni koji su od 2016. do sada otišli u inozemstvo, a nisu regulirali status, trebaju se javiti bilo poštom, emailom ili osobno da reguliraju svoj status i da utvrdimo jesu li ostali rezidenti Republike Hrvatske, zaključuje Legac za HTV.