Putin je u predizbornoj kampanji bio široke ruke i lak na obećanjima, a njihovo ispunjavanje stajalo bi sad već napregnuti proračun stotine milijarda dolara do 2018.
Pobjeda Vladimira Putina i njegov treći predsjednički mandat u Kremlju (prvi koji će zbog ustavnih promjena trajati šest godina), mogao bi Rusiju skupo koštati. Naime, Putin je u predizbornoj kampanji bio široke ruke i lak na obećanjima, a ispunjavanje tih obećanja koštalo bi stotine milijardi dolara ionako napregnuti proračun Rusije do 2018. godine.
Reuters u svojoj analizi navodi da je time Putin ruski proračun dodatno učinio ovisnim o cijeni nafte i prihodima koje proračun ostvaruje od nje.
Vojna obnova
Sadašnji je premijer u kampanji obećao da će plaće u javnom sektoru rasti za 1,5 posto BDP-a što konkretno znači oko 30 milijardi dolara godišnje. S drugim socijalnim davanjima koje je najavio ti bi troškovi mogli porasti na dva posto BDP-a godišnje, izjavio je za Reuters ministar financija Anton Siluanov koji je na tom položaju sredinom prosinca zamijenio Alekseja Kudrina.
Navodno bi ti troškovi do kraja Putinova mandata mogli porasti i na tri posto BDP-a, a po nekim izvorima čak i do pet posto.
Putin je u kampanji najavio golemi program vojne obnove vrijedan 790 milijardi dolara do 2020. godine. To nije samo program snaženja vojske, nego ta najava ima i snažnu socijalnu komponentu – dva milijuna ljudi, koliko ih je zaposleno u ruskoj vojnoj industriji, i dalje će imati posla.
Financijski dobitnici izborne pobjede Vladimira Putina trebali bi biti i liječnici i sveučilišni profesori. Njihove bi plaće trebale iznositi barem dvostruko više od prosjeka regije u kojoj rade, a učiteljima je obećana plaća koja će odgovarati najmanje prosječnoj plaći regije.
Popisu tu nije kraj. Putin je najavio ukidanje lista za dječje vrtiće, što znači veliku izgradnju dječjih vrtića, zatim poboljšanje studentskog standarda, posebno povećanje stipendija, a i primatelji dječjeg doplatka mogu očekivati povećanje mjesečnih iznosa. Sva ta povećanja, od sveučilišnih profesora i liječnika, pa nadalje, koštat će u sljedećih šest godina 340 milijardi dolara.
Sastavljači ruskog proračuna vjerojatno se nisu razveselili ni Putinovoj najavi da se neće mijenjati opći mirovinski uvjeti, što znači da će muškarci i dalje u mirovinu s 60 godina, a žene s 55 godina života, iako mnogi upozoravaju da je ruski mirovinski sustav, bez obzira na skraćeni očekivani životni vijek, uz takve uvjete teško održiv.
Proračunski deficit – 1 posto
Posljednjih pet godina proračun je rastao, navodi Reuters. Tada je bio ispod 30 posto ruskog BDP-a, a sada je gotovo 40 posto i Putin najavljuje nove i povećane proračunske izdatke. Ruske državne financije zasad nisu u lošem stanju.
Lani je proračun zabilježio mali suficit, ove godine predviđa se deficit od jedan posto BDP-a. Dug vlade nije pretjeran, dapače, iznosi 11 posto BDP-a, a u dva posebna fonda Rusija je proteklih godina akumulirala oko 150 milijardi dolara. No, takvo stanje državnih financija uvelike je uvjetovano cijenom nafte. Prije pet godina barel je koštao 34 dolara, a u posljednje je vrijeme iznad 120 dolara.
Putin je najavio i proračunsku štednju, posebno reformom i suzbijanjem korupcije u neefikasnom sustavu javne nabave. Procijenio je da se samo u tom sustavu može uštediti jedan do dva posto BDP-a godišnje. U sljedećih šest godina vidjet će koliko je Putin u predizbornoj kampanji bio zlatousti, a koliko su to tek izborna obećanja.
Naime, Putin ne samo da je dao obećanja vrijedna stotine milijadi dolara, nego je njegov ministar financija Siluanov već napravio projekciju proračuna za 2016. godinu računajući da će prosječna cijena barela nafte biti 90 dolara, dakle za četvrtinu niža od sadašnje.
Britanski premijer David Cameron nazvao je u ponedjeljak navečer Vladimira Putina i rekao mu da jedva čeka suradnju s njim kako bi svladali teškoće u vezama dviju zemalja i izgradili snažnije političke i gospodarske odnose. Slične, formalne i bez srdačnosti, bile su i reakcije europskih institucija. EUobserver javlja da je je glasnogovornica europskog povjerenstva za vanjskopolitičke odnose Maja Kocjanič u ime Bruxellesa objavila kao se »EU veseli suradnji sa novim ruskim predsjednikom i daje punu podršku njegovim planovima o modernizaciji Rusije«. Izrazila je dakle, podršku Putinu, ali nije izbjegla spomenuti da je OSCE kazao kako su izbori bili nepošteni.
Ruska oporba izrazila je u utorak zabrinutost nakon što su ruski specijalci uhitili stotine prosvjednika koji su izrazili sumnju u legitimnost izborne pobjede Vladimira Putina. Policija je u ponedjeljak uvečer uhitila više od 500 ljudi, među kojima i neke oporbene vođe, koji su se našli na prosvjednim skupovima u Moskvi i Sankt. Petersburgu. Policijska intervencija je jasan znak da Putin brzo gubi strpljenje s protivnicima koji traže demokraciju i političke reforme. »To je strah od vlastitog naroda, životinjski strah od gubitka moći, pribjegavanje policijskom pendreku«, napisao je Boris Nemcov, lider liberalne oporbe u svom blogu. Poraženi predsjednički kandidat Mihail Prohorov je pak na Twitteru također objavio da je ogorčen zbog policijskog gušenja prosvjeda. Iako je bilo nekoliko ozlijeđenih prosvjednika, policija je izbjegavala grubo ponašanje prema okupljenima, kako bi izbjegla kritike javnosti. Nezavisna grupa promatrača Golos priopćila je da je došlo do izborne prijevare, bez koje bi Putin na predsjedničkim izborima osvojio tek nešto više od 50 posto, dok mu službeni rezultati daju 64 posto osvojenih glasova.
