NATO i Europska unija upozorili su na sve opasnije ruske hibridne operacije na europskom tlu. Povod je neuspjeli napad dronom na zračnu luku Leipzig/Halle, za koji je Njemačka nakon policijske i obavještajne istrage odgovornost pripisala Rusiji.

“Leipzig predstavlja novu eskalaciju na tlu Europske unije koja se izravno može pripisati Rusiji“, poručila je predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen.

Glavni tajnik NATO-a Mark Rutte rekao je da Savez “u potpunosti stoji uz Njemačku” te upozorio na povećan rizik od dronova i projektila, ali i drugih aktivnosti kojima se izravno ugrožava teritorij članica.

Dron deaktiviran, drugi se zabio u zrakoplov

Incident u Leipzigu dogodio se 4. kolovoza. Dron, za koji Njemačka tvrdi da je bio opremljen eksplozivom, deaktiviran je uz pomoć policijskog robota. Drugi dron navodno se sudario s teretnim zrakoplovom, dok je treći pronađen deset dana kasnije.

Zračna luka Leipzig/Halle važna je logistička točka NATO-a, a redovito je koriste i ukrajinski transportni zrakoplovi Antonov. Njemačka vlada tek je u utorak službeno objavila da je istraga pokazala rusku umiješanost.

Njemački ministar unutarnjih poslova rekao je da konfiguracija drona, njegovi dijelovi, eksploziv i detonator odgovaraju opremi koja je već korištena u drugim ruskim hibridnim operacijama.

Istražitelji su navodno identificirali dvojicu osumnjičenih. Jedan je državljanin Bjelorusije s ruskom putovnicom koji je u Njemačku ušao s turističkom vizom. Drugi ima latvijsku i rusku putovnicu, a iz Njemačke je otišao dva dana prije napada.

Berlin i Moskva razmjenjuju udarce

Rusija odbacuje sve optužbe i tvrdi da Berlin nije ponudio nikakve dokaze, prenosi BBC.

Njemačka je najavila zatvaranje ruskog konzulata u Bonnu i Ruske kuće u Berlinu, institucije za koju njemačke vlasti sumnjaju da služi kao kanal za širenje propagande Kremlja.

Moskva je odgovorila zatvaranjem centara Goethe-Instituta u Moskvi, Sankt Peterburgu i Jekaterinburgu.

Ruski predsjednik Vladimir Putin njemačke je poteze nazvao “ozbiljnom pogreškom”“ koja je protiv interesa njemačkog naroda.

Na pitanje je li Rusija spremna prekinuti diplomatske odnose s Berlinom, ruski zamjenik ministra vanjskih poslova Aleksandar Gruško odgovorio je: „Možda“, uz napomenu da Moskva zasad želi dati priliku diplomaciji.

Njemačku potresao niz sumnjivih incidenata

U Njemačkoj je posljednjih dana zabilježeno još nekoliko incidenata koji se istražuju kao moguće sabotaže.

U blizini Bergheima na zapadu zemlje oštećeni su dalekovodi, zbog čega je pet blokova dviju termoelektrana na ugljen ispalo iz pogona. Policija je pronašla šest naprava za lansiranje.

Oštećeni su i visokonaponski dalekovodi u blizini termoelektrane Jänschwalde u Brandenburgu, gdje su pronađene eksplozivne naprave.

Pokrajinski ministar unutarnjih poslova Herbert Reul rekao je da vlasti istražuju dvije mogućnosti – sabotažu koju je naredila strana država i lijevi ekstremizam.

Sumnja na sabotažu i u Poljskoj

Sličan incident dogodio se i u susjednoj Poljskoj.

Premijer Donald Tusk rekao je da je požar u tvornici borbenih dronova u Skarżysko-Kamienni, oko 140 kilometara južno od Varšave, namjerno izazvan te da se slučaj istražuje kao sabotaža i podmetanje požara.

Sabotaža nije isključena ni u slučaju požara koji je u nedjelju navečer izbio u tvornici u Lublinu.

Europska unija razmatra nove mjere protiv Rusije, uključujući udar na takozvanu „flotu u sjeni“ kojom Moskva pokušava zaobići sankcije i nastaviti izvoz nafte i druge robe.

Francuska, Belgija i Nizozemska zbog napada su pozvale ruske veleposlanike na razgovor.

EU također razmatra stroža pravila za izdavanje viza ruskim državljanima. Visoka predstavnica EU-a za vanjsku politiku Kaja Kallas rekla je da postoji široka potpora zabrani ulaska ruskim bivšim vojnicima, kao i strožim ograničenjima za ruske turiste.

Istodobno nekoliko država članica, među njima Švedska, Nizozemska, Poljska i Španjolska, želi iskoristiti više od 193 milijarde eura zamrznute ruske imovine za pomoć Ukrajini. Belgija se tome protivi zbog straha od mogućih pravnih i financijskih posljedica.

“Nećemo stati dok Rusija ne prestane“

EU je već dogovorio zajam Ukrajini vrijedan 90 milijardi eura, dok je Kijev zatražio dodatna sredstva za nabavu protuzračnih projektila PAC-3.

Radi se i na zajedničkom europsko-ukrajinskom projektu protubalističke obrane Freyja.

Von der Leyen poručuje da Europa mora biti spremna na novu razinu prijetnje.

“Moramo pojačati odgovor, a to znači biti spremni na rusku bezobzirnost odgovoriti brže i učinkovitije”, rekla je.

Poručila je da će Europa nastaviti povećavati pritisak na Moskvu.

“Nećemo stati sve dok Rusija ne prestane bombardirati i ubijati nevine muškarce, žene i djecu u Ukrajini”, zaključila je.