Članice EU-a po pitanju višegodišnjeg financijskog okvira (VFO) dijele se na one koje zagovaraju manji proračun, poglavito jer su ‘neto uplatiteljice’ u europsku blagajnu, te na druge, manje članice i ‘neto korisnice’ proračuna koje zahtijevaju nastavak politika za ravnomjerni razvoj saveza.


Čelnici ‘štedljive’ Njemačke, Austrije, Danske, Nizozemske, Švedske i Finske prošli su tjedan zajedno poručili da se proračun Europske komisije od 1,8 bilijuna eura mora smanjiti za nekoliko stotina milijardi eura.




Bivši portugalski premijer u takvom kontekstu posjećuje europske prijestolnice da bi postigao kompromis između dviju strana, a u srijedu su mu osim Hrvatske destinacije i Luksemburg i Mađarska.


„Neće biti lako”, rekao je Costa na konferenciji za medije u Zagrebu, uz hrvatskog premijera Andreja Plenkovića.


„No svi lideri za stolom shvaćaju da je potrebno postići dogovor do kraja godine”, naglasio je Portugalac, kazavši da će konačan sastanak započeti 17. prosinca te da se nada da će čelnici do Božića moći biti sa svojim obiteljima – o prethodnom VFO-u 2020. se raspravljalo pet dana.


Predsjednik Europskog vijeća naglasio je da se dogovor mora postići do kraja godine kako bi predviđena sredstva 2028. već stizala do građana i tvrtki. Plenković je dodao i da tri velike članice EU-a iduće godine imaju nacionalne izbore, zbog čega je potrebno što prije postići sporazum. Na birališta 2027. izlaze Francuzi, Španjolci i Talijani.


Costa je naglasio da novi sedmogodišnji proračun, za razdoblje od 2028. do 2034. godine, mora ojačati europsku obranu, sigurnost, konkurentnost, inovativnost i stratešku otpornost.


No, nastavio je Portugalac, nadolazeći VFO mora „nastaviti podržavati koheziju i poljoprivredne politike jer su one temelji regionalnog razvoja i zajedničkog blagostanja na našem kontinentu”.


Predsjednik Europskog vijeća rekao je da je ključno osigurati nove prihode za europski proračun. Komisija je iznijela prijedloge poput prijenosa dijela prihoda iz postojećeg europskog sustava trgovanja emisijama stakleničkih plinova ili sredstava iz mehanizma za ugljičnu prilagodbu na granicama.


Ukoliko se ne dogovore novi prihodi, pred EU-om će ostati samo dvije opcije – smanjiti ambicije ili povećati nacionalna davanja iz proračuna država „koji su već pod velikim pritiskom”, kazao je Costa.


Plenković je na konferenciji za medije naglasio da je za Hrvatsku, najmlađu članicu EU-a koja još uvijek hvata stupanj razvoja sa zemljama koje su ranije ušle u EU, ključan nastavak politike regionalnog razvoja i poljoprivredne politike – da proračun „izravno pomaže onima koji tek trebaju dostići prosječnu razvijenost EU-a”.


Premijer je naglasio da se u VFO-u mora „registrirati” da je Hrvatska kao država žrtva velikosrpske agresije „propustila prve vlakove pristupanja EU-u”, pa je u drugačijem položaju od ‘starijih’ članica.


Hrvatska je u aktualnom sedmogodišnjem periodu prosječno uplaćivala 760 milijuna eura u europski proračun, no udvostručenjem BDP-a u tom razdoblju njezini doprinosi će biti veći, naglasio je Plenković.