Francuska

Ujedinjeni protiv nasilja: Muslimani sa katolicima na misi protiv terorizma

Igor Duvnjak

Muslimani i katolici zajedno  na misama u mnogim crkvama u Francuskoj i u Italiji / arhiva NL

Muslimani i katolici zajedno na misama u mnogim crkvama u Francuskoj i u Italiji / arhiva NL

Došli su nas posjetiti, zahvaljujem im u ime svih kršćana jer kao i mi, odbijaju ubijanje i nasilje, rekao je Dominique Lebrun, biskup Rouena, primas Normandije



Muslimani su u znak podrške i solidarnosti sa svojim kršćanskim prijateljima, a sve protiv nasilja i terorizma, bili na nedjeljnoj katoličkoj misi u Rouenu. Sve se dogodilo nakon odurnog zločina u utorak za koji je odgovornost preuzela Islamska država, kada su dvojica terorista upala u crkvu u gradiću Saint-Etienne-du-Rouvrayu na sjeveru Francuske tijekom jutarnje mise te su prerezali grkljan svećeniku i teško ranili još jednog taoca. Tu su uz ubijenoga bile i dvije časne sestre i dvoje vjernika, a treća časna sestra uspjela je pobjeći, dići uzbunu, nakon čega je policija ubila napadače.


Desetine muslimana, obitelji, imami, sjedili su jučer u katedrali s desna od oltara. Mnogi su došli baš iz Saint-Ettienea, među njima i imam džamije gradića u kojem se zbio zločin. U prvom redu su bile časne sestre koje su preživjele napad u crkvi čiju je fasadu oslikao Claude Monet, a niz policajaca u odori i u civilu bio je na misi za ubijenog starog svećenika, nedužnu žrtvu Jacquesa Hamela. Misu je predvodio monsinjor Dominique Lebrun, biskup Rouena, primas Normandije.



Muslimanska zajednica u Saint-Etienne-du-Rouvrayju odbila je pokopati jednog od napadača, navodeći da je on »okaljao islam«, pišu francuski mediji. »Nećemo sudjelovati ni u pripremi tijela za pokop, ni u samom pokopu«, rekao je Mohammed Karabila, čelnik lokalne džamije govoreći o IS-ovcu Adelu Kermicheu.





»Nije to islam«


– S posebnim zadovoljstvom ovog jutra dočekujemo naše muslimanske prijatelje. Došli su nas posjetiti, zahvaljujem im u ime svih kršćana jer kao i mi, odbijaju ubijanje i nasilje. Ovih dana smo čuli vaše riječi, za koje znamo da su iskrene, »nije to islam«. Jacquesova žrtva je donijela preokret, kojeg netko smatra čak epohalnim. Neka žrtva njegova života urodi plodovima mira, rekao je biskup koji je apelirao na mir i ljubav, na zajedništvo u obitelji, na čemu je inzistirao ubijeni svećenik.


Mohammed Karabilia, imam iz Sant-Ettienea, dirljivo je poručio: »Danas je trenutak ljubavi i jedinstva između religija, u ime mog prijatelja Jacquesa, kojem je taj pojam silno bio na srcu i propovijedao ga je u svakoj prilici«. Inače, apel islamskim zajednicama za dolazak na nedjeljne mise je poslao Francuski savjet za muslimanski kult, odazvala se po raznim crkvama većina imama i zajednica koje vjeruju u Alaha. U Francuskoj ima više milijuna muslimana i oko 2.500 njihovih priznatih molitvenih sjedišta.


– Danas smo jedna zajednica, muslimani i kršćani. Nema razlike u boli i u ljubavi za život, u srcu onoga koji hoće ujediniti ono što teroristi hoće dijeliti. Došli smo tu da to čvrsto potvrdimo, rekao je Bachar el Sayadi, muslimanski predstavnik kulta za Normandiju.


Religijski pakt


Muslimanski vjernici udruge Ahmadiyya su defilirali s natpisom »Ljubav za svih, mržnja ni za koga«. Oglasio se i francuski premijer Manuel Valls u tjedniku Le Journal du Dimanche, poručujući: »Islam je našao svoje mjesto u Republici usprkos ponovljenim populističkim napadima desnice te ekstremne desnice. To nepodnošljivo odbijanje islama i muslimana te riječi i djela kao i antisemitske ili antikršćanske riječi i djela treba odlučno suzbiti. Hitno treba stvoriti pakt s drugom religijom u Francuskoj kako bi joj se pomoglo riješiti se onih što je miniraju iznutra. Moramo biti protiv onih što propovijedaju nasilje. Mjesta kulta koja ih ugošćuju bit će sistematski zatvarana. Ako su ti propovjednici stranci, bit će protjerani.«


Plamen međuvjerske ljubavi, odgovor na mržnju, proširio se i s druge strane Alpa, Repubblica zadovoljno izvješćuje da je bilo oko petnaest tisuća muslimana na katoličkim misama diljem Italije, navodeći procjenu Foada Aodija, čelnika Zajednice arapskog svijeta u Italiji.