Europa šokirana napadima u Liegeu i Firenci

Ubojstva inspirirana ludilom i/ili politikom

Portal Novilist.hr

Osjetili smo se gradom pogođenim rasizmom, a ne rasističkim gradom, rekao je gradonačelnik Firence. Iako je imao bogat policijski dosje ubojica iz Liegea dosad nije bio povezan ni s kakvim ubojstvom



Srijeda je u Firenci bila dan žalosti – grad je oplakivao dvojicu Senegalaca koje je brutalno ubio Gianluca Casseri, militant ekstremne desnice. Zastave su u Firenci visjele na pola koplja, razne svečanosti su otkazane, a dućani su bili zatvoreni na deset minuta u znak sjećanja na poginule Afrikance. 


Pedesetogodišnji muškarac, navodno aktivist krajnje desnice, ustrijelio je u utorak dvojicu uličnih prodavača iz Senegala i ranio tri osobe na dvjema tržnicama u Firenzi, a onda si je i sam presudio. Senegalci Diop Mor (54) i Samb Modou (40) su ubijeni, a Dieng Moustapha (37), Mbengue Cheikh (42) i Soucou Mor (32) su ozlijeđeni, javlja Corriere della Sera.


Molitva za ubijene Senegalce


Gianluca Casseri započeo je svoj krvavi pohod na tržnici na Piazzi Dalmazia, na sjeveru grada, gdje je otvorio vatru. Tada su dva Senegalca ubijena, a jedan teško ranjen.




Nakon pucnjave vratio se u automobil, odvezao te dva sata kasnije ponovo otvorio vatru na tržnici San Lorenzo, ranivši još dvojicu afričkih prodavača. Zatim  je Casseri pobjegao u garažu i usmrtio se.


Talijanski zastupnici i općinski službenici iz Firence odali su u srijedu počast poginulima. »Kao prije 18 godina, kada je eksplodirala bomba i mi smo se osjetili gradom pogođenim mafijom, a ne mafijaškim gradom, tako smo se i danas osjetili gradom pogođenim rasizmom, a ne rasističkim gradom«, rekao je na komemorativnom skupu gradonačelnik Firence Matteo Renzi.


»Strahujem od fanatizma koji proizvodi nasilje, koji sije smrt. No isključujem mogućnost  nasilnih reakcija na ovu tragediju jer ovo nije bio napad neke organizacije već ksenofobična ludost pojedinca, stoga izolirani slučaj«, zaključio je gradonačelnik Renzi. 


U srijedu ujutro mnogi su građani Firence krenuli na mjesto tragedije, noseći bukete cvijeća, paleći svijeće. Dvadesetak građana tamo neprestano moli za poginule Senegalce.


»Poznajem sve te mladiće, nikad nisu nikome naudili. Bili su stanovnici ovog trga, poput nas«, govori gospođa Donatella za Corriere della Sera. »Ovdje sam jer je nedopustivo oduzeti život čovjeku, bez obzira na rasu«, tvrdi pak Vincenzo pristigao iz mjesta Sesto Fiorentino.


Omar Ndiaye, senegalski radnik u Firenci za BBC je rekao da mnogi Afikanci nakon ovog napada strahuju. »Senegalski prodavači su često žrtve rasističkih zlostavljanja. Na ulici nas ljudi često nazivaju pogrdnim imenima, optužuju nas da krademo posao Talijanima ili nam poručuju da se vratimo kući«, tvrdi Omar Ndiaye.


U srijedu popodne trebao je u Firencu stići ministar za suradnju Andrea Riccardi koji je trebao posjetiti ranjenike u bolnici u Careggiju. Zatim se trebao zajedno s gradonačelnikom sastati s predstavnicima senegalske zajednice. Senegalska vlada priopćila je da je zgrožena ubojstvom dvojice senegalskih emigranata u Italiji, te da će učiniti sve što je moguće kako bi se rasvijetlio slučaj.


Pronađena spremačica – prva žrtva u Liegeu


Krvavi niz koji je za sobom ostavio 33-godišnji Nordin Amrani, bombaš iz Liegea, zaustavio se u srijedu na 45-godišnjoj ženi, čije su truplo otkrili u njegovoj šupi, koju je Amrani koristio i za uzgoj marihuane.


Radi se o spremačici koja je radila kod Amranijevih susjeda, a koju je Amrani pozvao kod sebe rekavši joj da će joj dati posao. Umjesto posla, Amrani ju je ubio. Tako se broj Amranijevih žrtava popeo na četiri.


U krvavom pohodu u središtu Liegea, grada na istoku Belgije, prije nego što je hicem u glavu presudio samom sebi, Amrani je ubio dvije djevojke od 15 i 17 godina, a od posljedica napada u bolnici je umrla i beba od 17 mjeseci.


No to zasigurno nije kraj popisa. 75-godišnja žena, koja je najprije bila na popisu stradalih, ipak je živa, iako liječnici, zbog težine njezinih ozljeda, ne vjeruju u njezin oporavak.


Čak 125 osoba je ozlijeđeno, najviše od krhotina stakla na autobusnom stajalištu što ga je Amrani napao bombama i automatskom puškom. 40 osoba potražilo je pomoć zbog traume.


Amrani je dobar znanac policije, koji je dosad najmanje 20 puta došao u sukob s policijom, a zbog posjedovanja oružja i uzgoja marihuane osuđen je na 58 mjeseci zatvora.


U trenutku besmislenog napada bio je na uvjetnoj slobodi, a baš tog jutra trebao se javiti policiji za poroke.


Službena verzija glasi da se Amrani sam ubio, što je na konferenciji za novinare objavila tužiteljica Daniele Reynders, iako postoje i drugačija nagađanja – da je stradao u eksploziji granate ili da ga je netko drugi ustrijelio – budući da ubojica za sobom nije ostavio nikakvo oproštajno pismo.


U Amranijevoj torbi pronašli su još nekoliko granata, automatsku pušku i pištolj, dok je u njegovoj kući policija pronašla pravi arsenal, iako Amrani uopće nije imao dozvolu za nošenje oružja.


Policija još uvijek nije utvrdila motive napada, iako već sada tvrdi da napad nije bio politički motiviran. Iako je imao bogat policijski dosje, a volio je i oružje, policija potvrđuje da dosad Amrani nije bio povezan ni s kakvim ubojstvom.


»Mirni i uravnoteženi« delikvent


Njegov bivši odvjetnik opisuje ga kao »mirnog« i »uravnoteženog«. No delinkvent se cijeli život sukobljavao sa zakonom, stalno je bio na sudovima.


Katkada je bio očajan, a odvjetniku se povjerio da ga muče »mračne zamisli« i da vjeruje da ga policija proganja. Ipak, odvjetnika je ovotjedni pokolj u središtu Liegea zaprepastio.


Amrani, Belgijac marokanskog porijekla, svoj je pohod pomno pripremio. Usred bijela dana, bez jasnog povoda, autobusnu postaju na trgu Saint-Lambert u Liegeu najprije je zasuo granatama, a onda i zapucao na izbezumljenu gomilu.


Kako se u blizini održava božićni sajam, na ulici je bilo puno ljudi, a središtem grada zavladala je panika. Liege, koji je udaljen od Bruxellesa 90 kilometara, u srijedu su posjetili belgijski kralj Albert II. i kraljica Paola, kao i novi belgijski premijer Elio Di Rupo.


Zastupnici u parlamentu frankofonske Valonije u podne su minutom šutnje odali počast žrtvama pucnjave koja je šokirala Belgiju, ali i cijelu Europu.



Gianluca Casseri bio je autor znanstveno-fantastičnih pripovijetki, te izdavač časopisa posvećenog ljubiteljima J.R.R. Tolkiena, autora trilogije Gospodar Prstenova. Casseri je obožavao stripove i horor filmove. Bio je pripadnik ekstremno desničarske-organizacije Casa Pound, koja se distancirala od njegovog nedjela priopćivši da ne podržava nikakav oblik nasilja. Fabio Barsanti, regionalni koordinator organizacije Casa Pound opisao je Casserija kao »usamljenog čovjeka koji živi u svom svijetu« napomenuvši da ipak nije bio luđak.