ISTANBUL Turski parlament odobrio je u subotu ujutro paket ustavnih reformi čija je svrha proširiti ovlasti predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana, čime se otvara put i referendumu koji bi se mogao održati u travnju.

Paket je usvojen s 339 glasova za i 142 protiv. Za njegovo izglasavanje bilo je potrebno najmanje 330 glasova. Još mora biti potvrđen na referendumu za koji se očekuje da će se održati u travnju.

Kritičari kažu da će ustavni amandmani oslabiti sustav provjera i ravnoteža i ulogu parlamenta te da će previše ovlasti biti koncentrirano u uredu predsjednika. Također su zabrinuti za njihov utjecaj na neovisnost sudstva.

Erdogan, koji je na čelu Turske od 2003. – prvo kao premijer a od 2014. kao predsjednik – već je suočen s optužbama za rastuće autoritarno vođenje zemlje.

Predsjednik i njegovi pristaše tvrde da će predsjednički sustav donijeti stabilnost.

Erdoganova vladajuća stranka, AKP, ima 316 od ukupno 550 glasova u parlamentu. Ustavni amandmani usvojeni su uz pomoć većine zastupnika krajnje desne Stranke nacionalističkog pokreta (MHP).

»Mi smo obavili naš posao. Sada prenosimo to pitanje… našem narodu«, rekao je nakon glasovanja u parlamentu premijer Binali Yildirim (AKP), a prenijela je državna novinska agencija Anadolija.

Paket ustavni reformi među ostalim će ukinuti ured premijera, a predsjednik će postati čelnik vlade s ovlastima da imenuje i otpušta ministre. Uvest će se i funkcija potpredsjednika države.

Narodna republikanska stranka (CHP) lijevog centra glasovala je protiv novih mjera i osudila je promjenu režima priopćivši da će parlament oslabiti.

Kemal Kilicdaroglu, čelnik CHP-a, rekao je da je »parlament iznevjerio svoju povijest«, dodajući da bi narod mogao ispraviti tu pogrešku na referendumu.

Aykut Erdogdu, zastupnik CHP-a u parlamentu, upozorio je na Twitteru da »zemlja bez zakona i demokracije ne dobija strana ulaganja… lokalni investitori odlaze… a nezaposlenost i siromaštvo postaju široko rasprostranjeni«.

Ljevičarska prokurdska Narodna demokratska stranka (HDP) bojkotirala je glasovanje u parlamentu nakon što je uhićeno vodstvo stranke.

Ako ustavne promjene prođu na referendumu, Turska će prvi put u povijesti imati formalni predsjednički sustav.

Po novom ustavu, predsjednik države neće morati napustiti svoju političku stranku, kao što je sada slučaj iako je Erdogan suosnivač AKP-a.

Predsjednik će imati pravo na dva petogodišnja mandata, ali se u to vjerojatno ne bi računao Erdoganov postojeći mandat, što znači da bi u teoriji mogao ostati na vlasti do 2029. godine.

Očekuje se da će Erdogan u iduća dva tjedna potpisati paket ustavnih reformi nakon čega se otvara put za održavanje referenduma. Za prolazak ustavnih reformi na referendumu potrebna je obična većina.