Postoji mogućnost ne samo odbijanja mjera štednje, već i pada vlade, a u takvim okolnostima bilo bi teško izbjeći »nekontrolirani bankrot«
Nakon prvotnog šoka oko najave grčkog referenduma, stanje na burzama jučer se malo stabiliziralo, ali više uslijed najava daljnjeg popuštanja monetarne politike SAD-a. Iz Europske središnje banke već su ranije slani signali da misli spustiti ključni kamatnjak, pa se u paketu sa »sveobuhvatnim« bruxelleskim sporazumom činilo da eurozona ipak uspijeva pronaći put iz dužničke krize. No, dok su europski političari razbijali glavu što učiniti, sama je Grčka sve dovela u pitanje.
Grčki premijer George Papandreu ne želi čini se preuzeti odgovornost za prihvaćanje paketa pomoći, koji s druge strane znači velike proračunske rezove i odricanja za grčki narod. Ostavit će samom narodu da o tome odlučuje. Kako za to treba vremena, Grčka se sada ne igra samo s vlastitom, već i sa sudbinama ostalih članica eurozone jer koliko god se govorilo o ugroženosti Grčke koja će morati proglasiti bankrot ako ne pristane na europski sporazum, ugroženi su i vjerovnici, europske banke i ostatak financijskog sektora. A, ako se kriza nastavi širiti bankarskim sustavom, bit će je još teže zaustaviti, pa prijeti kreditni slom, čime se dodatno ugrožava realni sektor, gospodarski rast i radna mjesta. Tržišta su zbunjena jer bi dužničku krizu trebalo rješavati brzo, a ovako se cijela stvar razvlači još dva ili tri mjeseca. Euro slabi, što je dobro za europske izvoznike, no politička nestabilnost nije pravi način za podizanje cjenovne konkurentnosti.
