Glavni igrači EU-a, eurozone i Europske središnje banke kroje Ljubljani sudbinu
Slučaj Slovenija: Političke igre na rubu provalije
Denis Romac
13. travanj 2013 12:03
Kopirali ste poveznicu članka!
Stranka Janeza Janše i vladajuća Pozitivna Slovenija ne mogu se složiti oko roka za primjenu fiskalnog pravila, kojim bi se ograničilo zaduživanje i obvezalo državu da stabilizira proračunski deficit
Premda Slovenija i njezine financije na rubu kolapsa nisu bile posebna točka dnevnog reda jučerašnjeg neformalnog zasjedanja ministara financija eurozone i Europske unije u Dublinu, sastanak europskih ministara financija ipak predstavlja svojevrsni trenutak istine za Sloveniju. Naime, novi slovenski ministar financija Uroš Čufer, koji prvi put sudjeluje na europskom ministarskom zasjedanju, sastao se sinoć na odvojenom sastanku s glavnim europskim akterima: najvišim predstavnicima eurozone, Europske središnje banke, europskog mehanizma za stabilnost eura ESM i Europske komisije, kojima će Čufer, kojeg neki u Sloveniji drže najslabijom karikom nove slovenske vlade, predstaviti plan svoje vlade za izlazak iz krize.
Nakon kratkotrajnog olakšanja što je nastupilo u utorak nakon prvog posjeta nove slovenske premijerke Alenke Bratušek predsjedniku Europske komisije Joseu Manuelu Barrosu, položaj Slovenije na financijskim tržištima ponovo se počeo naglo zaoštravati, a najavu skorog sloma jučer je objavio i ugledni britanski Economist u svom prilogu o Sloveniji pod naslovom »Sljedeći domino?«.
Krediti golemi uteg
Kamate na slovenske obveznice opet su se počele nezaustavljivo približavati magičnoj granici od sedam posto (jučer su se kretale oko 6,84 posto), kada se obično smatra da zemlja više ne može izvršavati svoje financijske obveze. Dakle, Slovenija se približava trenutku kada će njezino financijsko stanje, osobito na dulji rok, postati neodrživo. U međuvremenu je Institut za međunarodne financije sa sjedištem u Washingtonu predložio EU da Sloveniji iz predostrožnosti, prije nego što bude prekasno, hitno odobri deset milijardi eura kredita iz fonda za stabilnost eura, kako bi Ljubljana uspješno prebrodila teško razdoblje do 2015. godine u kojem će morati stabilizirati bankarski sustav koji je nakupio više od sedam milijardi eura nenaplativih kredita, što za slovenske financije predstavlja golemi uteg koji tu državu vuče na dno. Dodatan udar stigao je u srijedu iz Bruxellesa. Europska komisija uvrstila je Sloveniju na porazno drugo mjesto, odmah iza Španjolske, na popisu najproblematičnijih članica EU-a, u kojima je makroekonomska neravnoteža najveća. Slovenija, presudila je Europska komisija, hitno i bez odgađanja mora provesti mjere kako bi stabilizirala financijski sektor, povećala potencijal za ekonomski rast i zapošljavanje te privukla strane investicije. Sve to trebalo bi se nalaziti u programu reformi nove vlade što ga je ministar financija jučer predstavio u Bruxellesu, nadajući se da će prve mjere, među kojima je vjerojatno i brza prodaja jedne ili dvije velike slovenske državne kompanije, čime bi Slovenija potvrdila da nije neprijateljski nastrojena prema stranim investitorima.
Alenka kao Ingrid
Svoju priliku da u četverominutnom nastupu na CNN-u uvjeri strane kreditore da Slovenija »nije Cipar« i da neće trebati stranu pomoć dobila je u četvrtak premijerka Bratušek, ali je nije iskoristila. Iako su slovenski internetski portali najviše ismijavali njezin oskudni engleski jezik, uspoređujući ga sa sada već znamenitim nastupom hrvatske promatračice u Europskom parlamentu Ingrid Antičević Marinović, analitičari veći problem vide u činjenici da je umjesto vjerodostojnih planova i konkretnih mjera za izlaz iz duboke krize u kojoj se Slovenija i njezin financijski i bankarski sustav nalaze slovenska premijerka međunarodnom auditoriju ponudila fraze. Premijerka Bratušek je, bez ikakve dvojbe, najneiskusnija osoba na čelu izvršne vlasti od stjecanja neovisnosti zemlje, a preuzela je Sloveniju u najtežem i najizazovnijem trenutku.
Ministri financija eurozone dali su jučer potporu 10 milijardi vrijednom paketu pomoći Cipru, a Europska komisija je poručila da će pokušati pomoći oporavku ciparskog gospodarstva kroz učinkovitije korištenje europskih strukturnih fondova. Potpora ministara omogućuje nekolicini zemalja eurozone, uključujući Njemačku i Finsku, da u nacionalnim parlamentima zatraže pristanak za trogodišnji paket pomoći, kako bi se sporazum o zajmu s Nikozijom potpisao do 24. travnja. Prvu tranša zajma, od kojeg 9 milijardi eura daju zemlje eurozone, a jednu milijardu eura MMF, Nikozija bi trebala primiti sredinom svibnja. Cipar je isti dan objavio da razmišlja o tome da ranije iskoristi novac iz strukturnih fondova Europske unije kako bi podupro posustalo gospodarstvo i nije zatražio veći iznos pomoći od eurozone i MMF-a od dogovorenih 10 milijardi eura. Kako bi pokrio svoje financijske potrebe tijekom iduće tri godine, sam Cipar će morati namaknuti 13 milijardi eura, a veći dio te svote osigurati zatvaranjem svoje banke Laiki te restrukturiranjem Ciparske banke. Cipar će morati prodati i 400 milijuna eura zlatnih rezervi i povisiti stopu korporativnog poreza i poreza na kapitalnu dobit. (Hina/Reuters) Napadi špekulanata na slovenski financijski sustav potom su se intenzivirali, tako da se ponovo počelo govoriti da je trenutak kada će Slovenija morati zatražiti pomoć EU samo pitanje vremena. Financijska tržišta, uz potporu glavnih struktura EU-a i eurozone, glavna su prijetnja slovenskoj suverenosti. Model po kojem funkcioniraju financijska tržišta znači da viši troškovi zaduživanja znače i ekstraprofite za međunarodne kreditore. U slučaju da nova slovenska vlada ne uspije uvjeriti međunarodne kreditore da je sposobna vraćati dugove, anonimna i desubjektivizirana financijska tržišta, koja već nekoliko godina nekažnjeno napadaju jednu europsku državu za drugom, krojit će sudbinu Slovenije nemilosrdno i u skladu sa svojim željama, slično kao što je nedavno pokazao slučaj Cipra. U tom slučaju Slovenija će doista postati novi Cipar, a međunarodni financijaši i bankari odlučivat će kako će se i iz koje slovenske imovine najizdašnije naplatiti.
Stranački sukobi
No čak i u takvoj kritičnoj situaciji problem slovenskih financija još je predmetom nevjerodostojnih stranačkih sukoba u samoj Sloveniji, zahvaljujući kojima se susjedna država i srozala u najveću krizu od osamostaljenja. Fiskalno pravilo, kojim bi se ograničilo zaduživanje i obvezalo državu da stabilizira proračunski deficit, prekjučer se ponovo našlo na dnevnom redu slovenskog parlamenta. Iako neki slovenski ekonomisti, poput doajena slovenske ekonomije Jože Mencingera, dvoje u njegovu korisnost, prihvaćanje tog pravila po ocjeni većine analitičara imalo bi blagotvoran učinak na »nervozna« financijska tržišta.
No sve to ipak nije rezultiralo njegovim prihvaćanjem, a odlučivanje o fiskalnom pravilu – iako bi to lako moglo imati katastrofalne posljedice po zemlju – odgođeno je za mjesec dana, jer se opozicijska stranka Janeza Janše osvećuje vladajućoj stranci premijerke Bratušek, koja je u vrijeme Janšine vlade odbila podržati prihvaćanje unošenja fiskalnog pravila u slovenski ustav, za što je potrebna dvotrećinska većina.
Stranka bivšeg premijera, naime, ne želi odustati od prvotnog prijedloga da se eliminacija nedopuštenog deficita provede do 2015. godine, čemu se vladajuća Pozitivna Slovenija protivi, inzistirajući da se rok za konsolidaciju produlji do 2018. godine. Slovenija je na rubu provalije, a slovenske političke igre nastavljaju.
