Slučaj Ljubljanske banke: Hrvatsko pravosuđe ne priznaje punomoći Ministarstva financija Zabi i PBZ-u

 Hrvatsko pravosuđe ne priznaje punomoći Ministarstva financija Zabi i PBZ-u zbog koje Slovenija ucjenjuje Hrvatsku na putu u EU

RIJEKA Slovenija će već na idućem sastanku dvaju financijskih stručnjaka, Zdravka Rogića i Franca Arhara, koji bi trebali predložiti rješenje problema Ljubljanske banke, a kojim Slovenija uvjetuje početak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, i formalno zatražiti povlačenje punomoći što ih je hrvatsko Ministarstvo financija 1995. i 2001. godine izdalo Zagrebačkoj i Privrednoj banci za tužbe protiv Ljubljanske banke. Međutim, čini se da je slovensko inzistiranje na povlačenju punomoći posve suvišno, budući da punomoći što toliko uznemiruju Sloveniju ne priznaje ni hrvatsko pravosuđe. Kako proizlazi iz obrazloženja presude kojom je Općinski građanski sud u Zagrebu još 12. srpnja odbacio tužbu Zagrebačke banke protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke, a koje je objavljeno ovih dana, punomoći hrvatskog Ministarstva financija nisu u skladu sa zakonom o hrvatskoj vladi. 

Očitovanje Vlade 

Naime, punomoći iz 1995. i 2001. izdali su ministri financija, premda je vjerovnik potraživanja što su ga u ime vlade od slovenskih banaka već 17 godina bezuspješno pokušavaju naplatiti Zagrebačka i Privredna banka hrvatska vlada, a ne Ministarstvo financija, pa zato i punomoć mora glasiti u vladino ime. Sutkinja Općinskog građanskog suda Romana Hukelj koja je odlučivala u ovom sporu svojom presudom potvrdila je navode odvjetnika slovenskih banaka, koji su osporavali valjanost punomoći. Upravo je to osporavanje – do kojeg vjerojatno nije došlo bez znanja vlasti u Ljubljani, obzirom da je Nova ljubljanska banka u većinskom vlasništvu države – slovenskim vlastima i dalo povod za najnoviju ucjenu Zagreba. Naime, nakon što je odvjetnik slovenskih banaka u tom predmetu osporio punomoć, sutkinja Hukelj zatražila je očitovanje Banskih dvora, na što je hrvatska vlada u travnju donijela odluku o izdavanju nove punomoći, koju je, međutim, na pritisak Slovenije morala povući. 

Suvišan strah

Iako je hrvatska vlada povukla punomoć, ni sutkinji nije preostalo ništa drugo nego zaključiti spor u korist slovenskih banaka. Međutim, ni to nije u potpunosti zadovoljilo slovensku vladu, koja pak inzistira i na povlačenju punomoći što su ih izdali bivši ministri financija Božo Prka i Mato Crkvenac, kako bi se unaprijed osigurala od mogućih presuda hrvatskih sudova koje će nakon ulaska Hrvatske u EU i Slovenija morati provoditi, premda je taj strah, barem prema dosadašnjim odlukama hrvatskih sudova – pa i ovoj najnovijoj – posve suvišan. 

Tužba Zagrebačke banke jedna je od ukupno 18 tužbi Zagrebačke banke protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke, na temelju punomoći ih 1995. i 2001. godine. Tim punomoćima vlada u Zagrebu pokušava naplatiti ukupno 272 milijuna eura koliko je isplatila hrvatskim štedišama Ljubljanske banke na teret državnog proračuna. Međutim, hrvatski sudovi dosad su odbili sve tužbe.

Slučaj Ljubljanske banke: Hrvatsko pravosuđe ne priznaje punomoći Ministarstva financija Zabi i PBZ-u

Očitovanje Vlade&nbsp;

Suvišan strah

Lidlova super ponuda

Očitovanje Vlade