Foto: Europski parlament
„Europski poljoprivrednici obvezni su poštivati najstrože ekološke, zdravstvene i radne propise na svijetu, dok su u zemljama Mercosura dopušteni hormoni rasta, pesticidi i genetski modificirani organizmi koji su u EU zabranjeni. To su dvostruki standardi koji stvaraju nepoštenu tržišnu prednost i izravno ugrožavaju naše proizvođače“, upozorio je Vešligaj
povezane vijesti
Trgovinski sporazum između Europske unije i zemalja Mercosura predstavlja ozbiljnu prijetnju hrvatskoj i europskoj poljoprivredi, sigurnosti hrane i održivosti ruralnih područja, upozorili su u ponedjeljak SDP-ov europarlamentarac Marko Vešligaj i saborska zastupnica Sanja Bježančević na konferenciji za medije održanoj u središnjici SDP-a.
Riječ je o najvećem trgovinskom sporazumu koji je Europska unija ikada dogovorila, a Europska komisija ga opravdava otvaranjem novog tržišta i ukidanjem većine carina na robu. Međutim, upozoravaju Vešligaj i Bježančević, u Hrvatskoj se o stvarnim posljedicama tog sporazuma govori premalo, iako je sasvim jasno da bi mogao nanijeti veliku štetu domaćim poljoprivrednicima te dodatno ugroziti sigurnost hrane.
SDP-ov zastupnik u Europskom parlamentu Marko Vešligaj istaknuo je da sporazum omogućava uvoz poljoprivrednih proizvoda iz Argentine, Brazila, Paragvaja i Urugvaja koji ne zadovoljavaju visoke europske standarde zaštite okoliša, zdravlja ljudi i dobrobiti životinja, čime se domaći proizvođači dovode u neravnopravan položaj.
„Europski poljoprivrednici obvezni su poštivati najstrože ekološke, zdravstvene i radne propise na svijetu, dok su u zemljama Mercosura dopušteni hormoni rasta, pesticidi i genetski modificirani organizmi koji su u EU zabranjeni. To su dvostruki standardi koji stvaraju nepoštenu tržišnu prednost i izravno ugrožavaju naše proizvođače“, upozorio je Vešligaj.
Vešligaj je kritizirao i odluku Hrvatske da u Vijeću EU-a podrži sporazum, dok su mu se usprotivile države poput Francuske, Austrije, Poljske, Irske i Mađarske, a Belgija je ostala suzdržana. Naglasio je da proces još nije završen te da predstoji glasanje u Europskom parlamentu, gdje će se SDP i dalje snažno protiviti sporazumu u ovakvom obliku.
„Pitanje hrane je pitanje sigurnosti. Ne možemo istodobno govoriti o sigurnosti države, a zanemarivati temeljnu sigurnost – sigurnost opskrbe hranom i uvjete pod kojima se ona proizvodi“, poručio je Vešligaj, dodavši da su europski poljoprivrednici već organizirali masovne prosvjede protiv sporazuma, kojima su se pridružili i proizvođači iz Hrvatske, kao i on osobno.
Saborska zastupnica SDP-a Sanja Bježančević upozorila je da bi sporazum posebno teško pogodio male i srednje poljoprivrednike, na kojima počiva hrvatska poljoprivreda te dodatno ugrozio već oslabljen sektor stočarstva, proizvodnju žitarica, uljarica i industriju šećera.
Istaknula je kako Europska unija od domaćih proizvođača zahtijeva sve strože ekološke i zdravstvene standarde, uključujući ograničenja pesticida i gnojiva te višu razinu dobrobiti životinja, što znatno povećava troškove proizvodnje. Istodobno se, naglasila je, tržište otvara proizvodima koji tim pravilima ne podliježu.
Bježančević je upozorila da hrvatska poljoprivreda ne počiva na velikim agroindustrijskim sustavima, već na oko 160 tisuća OPG-ova koji se ne mogu natjecati s globalnim korporacijama iz Brazila ili Argentine. Sporazum, dodala je, liberalizira upravo one proizvode koji su ključni za Hrvatsku, a u kojima zemlje Mercosura imaju izrazitu komparativnu prednost.
„Bescarinski ili povlašteni uvoz mesa izravno ugrožava domaće farme, jeftin uvoz žitarica i uljarica ruši cijene domaćim proizvođačima, a dodatni uvoz šećera može biti konačni udarac za već ozbiljno uzdrmanu domaću industriju“, upozorila je.
Dodala je da se sve to događa u trenutku kada Hrvatska godinama bilježi pad domaće proizvodnje hrane i rast ovisnosti o uvozu.
„To više nije samo ekonomsko pitanje, nego pitanje prehrambene i nacionalne sigurnosti te otpornosti države na globalne poremećaje“, istaknula je.
Posebno zabrinjava, naglasila je Bježančević, činjenica da Hrvatska nema jasnu strategiju prehrambene sigurnosti niti mehanizme zaštite domaćih proizvođača u slučaju tržišnih šokova. Upozorila je i da zabrinutost zbog sporazuma ne dolazi samo iz politike, već i od Hrvatske poljoprivredne komore, strukovnih udruga i samih poljoprivrednika.
„Ako od hrvatskih poljoprivrednika tražimo najviše standarde, onda ih država mora i štititi. Sve drugo znači da ih svjesno guramo u propast“, zaključila je Bježančević.