U sadašnjem višegodišnjem financijskom okviru EU-a dodatnih milijardu i pol eura preusmjereno je rebalansom u razvoj i jačanje europskih otoka, a u novom Višegodišnjem financijskom okviru sredstva namijenjena otocima, kao i priobalnim zajednicama, bit će dodatno povećana, najavljeno je pri predstavljanju dviju potpuno novih, nedavno donesenih strategija EU-a, Strategije za otoke i Strategije za priobalne zajednice, na konferenciji »Jačanje otočnih i obalnih zajednica«, održanoj u Pafosu na Cipru koji trenutno predsjedava Vijećem Europske unije.

Teška svakodnevica

Ovim dvjema strategijama, istaknuto je na predstavljanju, Europska unija po prvi put određuje koordinirani pristup podršci zajednicama na otocima i obali, rješavanjem njihovih ključnih izazova i problema, uz pokretanje njihovih dugoročnih potencijala.

Na otocima i uz obalu živi otprilike četvrtina stanovništva, njih 113 milijuna, od čega 17 milijuna na otocima, a 95 milijuna u obalnom području, a nove strategije posvećene su u prvom redu njihovim specifičnim potrebama i jedinstvenim izazovima, poput gospodarstva, prometne povezanosti, energije, demografskih izazova, stanovanja i brojnih drugih.

Iako osmišljene da funkcioniraju u tandemu i u skladu s drugim, već postojećim mjerama namijenjenima stanovništvu obale i otoka, strategije predviđaju individualizirani pristup svakom pojedinom području unutar zemalja EU-a, jer iako imaju brojne zajedničke probleme i potencijale, svako od njih ima i specifične potrebe.

Predstavljajući strategiju za otoke, Raffaele Fitto, izvršni dopredsjednik Europske komisije za koheziju i reforme, istakno je kako otoci doprinose gospodarskom razvoju Europe, pomorskoj dimenziji, raznolikosti okoliša, kulturnoj baštini, kao i sigurnosti i otpornosti.

– To su mjesta inovacija, poduzetništva, snažnog lokalnog identiteta i jedinstvenih prirodnih bogatstava. Istodobno, otoci se suočavaju sa strukturnim izazovima povezanim s njihovim geografskim položajem, poput udaljenosti od kopnenih tržišta, ovisnosti o pomorskim i zračnim vezama, oskrbi energijom s kopna, uz više troškove prijevoza, ograničene razmjere gospodarstva i više troškove prijevoza.

U mnogim otočnim općinama cijene stanovanja i troškovi pružanja javnih usluga znatno su veći nego na kopnu. Svakodnevica je to za otočane koja oblikuje pristup poslovima, ekonomskim prilikama i trgovini, obrazovanju, zdravstvu i drugim javnim uslugama.

To nazivamo cijenom izoliranosti, cijenom koju milijuni građana i poduzeća u EU-u plaćaju svakodnevno, jednostavno zbog mjesta u kojem žive i rade, rekao je Fitto.

Pravo na ostanak

Strategija, prema njegovim riječima počiva na četiri stupa, od kojih prvi čine gospodarski razvoj, povezanost, konkurentnost i inovacije.

Sudionici Konferencije “Jačanje otočnih i obalnih zajednica” na ciparskom Pafosu istaknuli jačanje skrbi o otocima kao strategiju EU-a

– Drugi stup obuhvaća energiju, klimu i okoliš. Otoci su često energetski izolirani. Treći stup posvećen je ljudima. Mnogi otoci suočavaju se s padom stanovništva, starenjem, odljevom mozgova i ozbiljnim pritiskom na stambeni sektor.

Četvrti i posljednji stup odnosi se na sigurnost i spremnost na krize. Otoci imaju stratešku vrijednost za sigurnosnu arhitekturu EU-a. Od Baltika do Mediterana, otoci su na prvoj crti geopolitičkih izazova, rekao je Fitto, najavljujući promjene kohezijskih politika EU-a, teritorijalnih strategija i integriranih politika, uz niz konkretnih mjera i poteza za postizanje ciljeva strategije, što će zahtijevati angažman ne samo Europske unije, nego i državnih, regionalnih i lokalnih vlasti, s jednim glavnim ciljem.

– EU uvodi i Pravo na ostanak, pravo ljudi da žive, rade i napreduju tamo gdje im je dom, a ono se posebno odnosi na stanovnike otoka u cijeloj Europskoj uniji, rekao je Fitto.

Strategiju za priobalne zajednice predstavio je Costas Kadis, europski povjerenik za ribarstvo i oceane, rekavši kako ona objedinjuje postojeće i buduće akcije komisije usmjerene na izazove, prilike i specifičnosti s kojima se suočavaju europska obalna područja.

Popust za CO2

Obalna su područja, istaknuo je, ključna za pomorsku trgovinu, turizam, ribarstvo, obnovljivu energiju, kulturnu baštinu i sigurnost jer mnoga predstavljaju pomorske granice EU-a.

– Istodobno su sve više izloženi velikim pritiscima: klimatskim promjenama, onečišćenju, neuravnoteženom turizmu i demografskom padu. Strategija se temelji na tri strateška cilja: prosperitetu, otpornosti i životnoj kvaliteti, rekao je Kadis.

Strategija će, prema njegovim riječima, obuhvatiti i tradicionalne gospodarske sektore, na kojima počiva gospodarstvo priobalja – pomorski promet, ribarstvo i uzgoj ribe, turizam, ali i sigurnost, uz razvoj novih djelatnosti, posebno u takozvanoj plavoj ekonomiji, razvoj novih tehnologija, digitalizaciji i drugima, uz povećanje raznolikosti gospodarskih sektora u pojedinim područjima, kao i povezivanja, primjerice ribarstva i turizma, na način da bi ribari ostvarivali dodatnu zaradu vodeći turiste u ribolov, čime bi i unaprijedili ponudu u turizmu.

Govorio je i o mogućnosti angažmana u projektu Ocean Eye, nadzora mora i podmorja na više razina, kao i mogućnost da se u izračunu naknada za emisije CO2 u obalnim zajednicama u obzir uzima i mogućnost iskorištavanja potencijala mora za apsorpciju ugljičnog dioksida.

Kostas je istaknuo da su ciljevi Strategije također stvaranje boljih radnih mjesta, boljeg obrazovanja, osiguravanje priuštivog stanovanja, primjerice kroz New Eropean Bauhaus instrument EU.

U zaključnom dijelu istaknuo je kako će financiranje biti omogućeno iz već postojećih i novih instrumenata EU-a, kao i u novom višegodišnjem okviru, te kako će provedba biti višeslojna, na europskoj, državnim i lokalnim razinama.

Sustavna briga o hrvatskim otocima

Konferenciji je prisustvovala i državna tajnica u Ministarstvu regionalnog razvoja i fondova Europske unije Zrinka Raguž koja je istaknula kako su spomenuti problemi obalnih i otočnih zajednica, poput teško priuštivog stanovanja i gospodarstva oslonjenog na samo jednu granu, zajednička i hrvatskim otocima i obali, ali i istaknula da je hrvatska Vlada otočnu politiku definirala i prije donošenja europske strategije.

– Imamo novi Zakon o otocima, donesen u veljači ove godine, te nacionalni plan razvoja otoka, te sustavnu brigu o otocima koja je rezultirala ulaganjima od 4,6 milijardi eura u zadnjih deset godina.

Važno je istaknuti i 150 milijuna eura za otoke kroz posebnu omotnicu Integriranog teritorijalnog programa, jedinstvenog programa koji jedino Hrvatska ima u EU-u, a koji je otočanima omogućio da definiraju projekte koje trebaju na otocima.

Sve to, uz ove dvije strategije će zasigurno pridonijeti odgovorima na izazove koji su, nažalost, jednaki na gotovo svim otocima u Europi, rekao je Raguž.

Zanimalo nas je i je li već raspravljano o iznosu namijenjenom otocima u novom Višegodišnjem financijskom okviru EU-a.

– Drago mi je čuti da će otoci i obalne zajednice imati svoje mjesto u idućoj omotnici i to s povećanim sredstvima. Kolika će ona točno biti, još nije definirano, ali vjerojatno će i hrvatskim otocima i obali biti na raspolaganju veća sredstva, rekla je Raguž.