Rusija je obećala da će nastaviti isporuke plina u Mađarsku i da će Gazprom ispuniti ugovorne obveze prema toj zemlji, rekao je mađarski ministar vanjskih poslova Peter Szijjarto u intervjuu za javni radio u nedjelju.

Ruski Gazprom smanjio je sredinom tjedna isporuku plina u Europu plinovodom Sjeverni tok 1 za 60 posto što je pogodilo brojne europske zemlje, među kojima Njemačku, Francusku i Italiju.

Szijjarto je rekao da su ga generalni direktor Gazproma Aleksej Miller i ruski potpredsjednik vlade Aleksandar Novak uvjerili u telefonskom razgovoru da će tvrtka izvršiti svoje obveze prema Mađarskoj prema ugovoru, rekao je Szijjarto.

Mađarska prima 3,5 milijardi kubičnih metara plina godišnje preko Bugarske i Srbije te dodatnu milijardu kubičnih metara preko plinovoda iz Austrije, po ugovoru važećem 15 godina, s opcijom da se izmijeni kvantiteta isporuke nakon 10 godina.

Szijjarto je rekao u nedjelju da je mađarska energetska sigurnost, uključujući i zalihe plina, stabilna i da isporuke plina stižu dnevno prema ugovoru, na vrijeme, bez ikakvih ometanja.

Njemačka planira daljnje mjere da nadoknadi smanjenje dotoka ruskog plina

Njemački ministar gospodarstva Robert Habeck planira uvesti dodatne mjere kako bi smanjio potrošnju plina i pronašao alternativu za smanjene isporuke plina iz Rusije, prema planovima koje prenosi agencija dpa.

Korištenje plina za proizvodnju električne energije i rad industrije bit će smanjeno, a punjenje skladišta bit će prioritet uoči zime.

Vlada kroz fondove daje milijarde kako bi financirala mjere, doznaje dpa iz vladinih krugova.

Dodatno, Habeck, član Zelenih u njemačkoj koalicijskoj vladi lijevog centra, rekao je da će se koristiti više termoelektrana na ugljen kako bi se nadoknadile nestašice.

U prijedlogu na pet stranica, Habeck kaže da “potrošnja plina mora nastaviti padati, a da više plina mora ići u skladišta, inače će na zimu biti jako tijesno”.

Habeck je također napravio korake prema smanjenju potrošnju energije privatno, poput stavljanja ograničenja na grijanje u domaćinstvima.

No kancelar Olaf Scholz u intervjuu u petak usprotivio se raspravi o “pojedinačnim mjerama” prije nego što se donese cjelovit plan,

Ruski Gazprom smanjio je sredinom tjedna isporuku plina u Europu plinovodom Sjeverni tok 1 za 60 posto, ustvrdivši da mu još nije vraćena turbina koju je poslao njemačkom Siemensu na redovno održavanje.

Habeck je rekao da je taj potez politički motiviran i da se dijelovi koji nedostaju i dalje mogu zamijeniti.

Vlada planira dodatno kreditiranje od 15 milijardi eura, putem državne banke KfW.

Habeck također planira predstaviti model plinske dražbe ovo ljeto, a ideja je da industrijski kupci koji mogu bez plina smanje svoju potrošnju u zamjenu za financijsku kompenzaciju i da plin u tom slučaju ide u skladište.

U međuvremenu, Slobodna demokratska stranka i (FDP), treća u vladinoj koaliciji, pozvala je Njemačku da se prisjeti zabrane frakiranja, kontroverznog procesa.

Frakiranje je ciljano utiskivanje komprimiranog zraka i smjesa kiselina i kemikalija u bušotinu kako bi se proširile pore i omogućio lakši dotok nafte ili plina u područje bušotine.

“Kao što pokazuju znanstvene studije, pod modernim sigurnosnim standardima, frakiranje ne izaziva znatnu štetu okolišu”, rekao je parlamentarni direktor FDP-a Torsten Herbst novinama Welt on Sonntag.