BEOGRAD – Odvjetnik Titovog unuka Joške Broza rekao je da postoji opasnost prodaje stvari iz tzv. “Titovog sefa“i prije okončanja ostavinske rasprave. Sud je nedavno odbio prijedlog advokata unuke Josipa Broza, Svetlane Broz, da dragocjenosti koje je tročlana Komisija predsjednika Srbije pronašla i popisala u depou 555, poznatijem kao “Titov sef“, budu prebačene iz Narodne banke Srbije u depozit suda, pišu “Večernje novosti”. 

Nešto prije odbijen je i zahtjev sada pokojne maršalove udovice Jovanke Broz da privremenom mjerom zabrani otuđenje bilo kojeg dijela nasljedstva do konačne podjele. Ovo, upozorava Goran Petronijević, advokat Joške Broza, znači da i prije okončanja sudskog postupka dragocjenosti koje bi se trebale naći u ostavinskoj masi mogu biti prodate, prenose “Večernje novosti”.

 Ovaj list podsjeća da je posljednje ročište u raspravi između nasljednika bivšeg jugoslavenskog predsjednika održano je još u prosinscu 2012. i da od tada ostavinska rasprava stoji. U međuvremenu, preminula je i Jovanka Broz, i iza nje je završena ostavinska rasprava, pa se sada kao njeni nasljednici i u ostavinskom postupku iza Tita pojavljuju sestre Nada i Zora. Tako na maršalovo nasljedstvo pretendiraju: sin Miša, unuci Zlatica, Svetlana, Joška i Edvard, i Jovankine sestre i dva sestrića.

U međuvremenu, i potomci Karađorđevića su tražili da se uključe u postupak, pošto se ispostavilo da su neke stvari iz Titovog sefa pripadala dinastiji. “Opet smo na početku, kao i prije četiri godine. Bivša vlast je tada dala ’zeleno svjetlo’ da se ostavina, posle dužeg prekida, nastavi, i to samo da bi skrenuli pažnju sa drugih problema. Kada se shvatilo da je postupak ozbiljan, opet je zakočen. I dalje nemamo kompletan spisak imovine koja bi trebalo biti podijeljena između nasljednika i države“, kaže Petronijević.

Ostavinska rasprava otvorena je 14. prosinca 1983, na zahtjev Titovog sina Žarka. Sud je donio rješenje o podjeli imovine 1989, ali ga je Jovanka Broz osporila. Druga podjela počela je 2000, nakon što je Ustavni sud oborio zakon po kom je Titova imovina bila – društvena. Prvo ročište zakazano je cijelo desetljeće kasnije, navodi beogradski dnevnik.