Bojazni su se ostvarile – u novoj finskoj vladi sjedit će čak dvije stranke koje se protive financiranju dugova drugih zemalja, na način kako se to trenutačno radi u ujedinjenoj Europi.

Ovime je, ocjenjuju analitičari, ugrožena opća ideja europske solidarnosti, a funkcioniranje stabilizacijskog fonda, vrijednog 440 milijarde eura, koji je od lipnja trebao biti u potpunosti osposobljen, dovedeno u pitanje.

Euroskepticizam

Najviše glasova na nedjeljnim parlamentarnim izborima u Finskoj osvojila je konzervativna stranka – Nacionalna koalicija, koja je bila dio dosadašnje vlade desnog centra.

Dobila je 20,4 posto glasova, što joj osigurava 44 mjesta u parlamentu, no to je tek oko četvrtine finskog parlamenta.

Drugi na ljestvici su socijaldemokrati sa 19,1 posto potpore i 42 parlamentarna zastupnika. Najveći pobjednik izbora je nacionalistička stranka Pravi Finci koja je dobila 39 parlamentarnih pozicija sa 19 posto glasova, što je 15 posto više nego na prošlim izborima čime je ostvarila najbolji rezultat od svojeg osnutka.

Stranku centra, koju vodi aktualna premijerka Mari Kiviniemi, podržalo je 15,8 posto birača, za što joj slijedi 35 zastupnika u finskom parlamentu koji ukupno broji 200 članova.

Europske čelnike ovakav ishod nimalo ne veseli jer su oba najvjerojatnija koalicijska partnera konzervativaca –  i socijaldemokrati i nacionalisti – u predizbornoj kampanji poručivali da finski porezni obveznici nisu dužni spašavati druge europske zemlje koje su upale u ekonomske teškoće.

Riječ je o Grčkoj i Irskoj koje su pomoć već dobile, a trenutačno je traži Portugal.

Pravi Finci su posebno nepopularni u Bruxellesu jer zagovaraju euroskepticizam te anti-imigrantsku politiku.

Finski politolozi vjeruju kako konzervativci neće moći ignorirati impozantan izborni uspjeh Pravih Finaca te da je vrlo vjerojatno kako će ova radikalno desna stranka ući u vladu.

A tada će sigurno tražiti da se ponovno pregovara o pomoći drugim državama, u prvom redu onoj za Portugal koja se treba usuglasiti.

Procjenjuje se da će portugalska »injekcija« biti teška oko 80 milijardi eura. 

Čelnik konzervativaca i vjerojatni budući finski premijer Jyirki Katainen, tvrdi, međutim, da će surađivati samo s onim strankama koje podržavaju mehanizme za spašavanje koje je utvrdila eurozona.

-Finska je uvijek bila odgovorna članica Europske unije. Uvjeren sam da će nova vlada, bez obzira na to tko će biti u njoj, nastaviti takvu politiku, izjavio je Katainen.

Lider Pravih Finaca, Timo Soini, poručuje međutim da europski mehanizmi ne funkcioniraju te da se novac finskih građana baca u vjetar.

Rast BDP-a 5,2 posto

– Nećemo diktirati uvjete cijeloj Europi, ali inzistirat ćemo na tome da Finska ima pravo i na svoje odluke i na svoj novac. Finska krava treba se musti u Finskoj, a mlijeko se ne smije slati u inozemstvo kao milodar, istaknuo je Soini.

Zahvaljujući ovakvim stavovima Soinijeva je stranka osvojila značajnu potporu finskih građana koji su, za razliku od drugih Europljana, sami podnijeli teret aktualne ekonomske krize te omogućili da državni proračun ne uđe u veliki manjak.

Finski BDP u posljednjem kvartalu prošle godine narastao je za 5,2 posto.

Ovogodišnji proračunski manjak planiran je na svega 1,6 posto BDP-a, dok će u EU-u prosječno iznositi 5,1 posto.

Finska je najgoru recesiju, prouzročenu raspadom bankarskog sustava, doživjela početkom 1990-tih.

Nezaposlenost je do 1994. bila narasla na gotovo 20 posto, no zemlja se i tada izvukla vlastitim snagama.

Ne samo to, nego je ubrzo postala jedno od najbrže rastućih gospodarstava Europe.