Povijesni dan: BiH službeno predala zahtjev za članstvom u EU

Predsjednik predsjedništva BiH Dragan Čović predao je u ponedjeljak u Bruxellesu zahtjev za članstvo te zemlje u EU predstavniku zemlje predsjedateljice, nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu.Potpredsjednica Europske komisije i visoka predstavnica unije za vanjske poslove i sigurnosnu politiku Federica Mogherini izjavila je kako će unija sada proučiti zahtjev poručivši da je to dobra vijest i za BiH i za Uniju.

»Ovo je dobro za građane BiH, civilno društvo ima velika očekivanja od ovoga procesa i mi također u EU imamo razloga slaviti«, kazala je Mogherini.

 »Prije godinu dana, u prosincu 2014. godine kada sam posjetila Sarajevo zajedno s Hahnom BiH je bila posve ispod radara, bez ikakve mogućnost za današnji korak. Puno je učinjeno posljednjih mjeseci, ali ostalo je još puno posla«.

Povjerenik za susjedsku politiku i proširenje Johannes Hahn kazao je kako je »ovo veliki dan za BiH, to je rezultat rada u zadnjih nekoliko mjeseci«.

 »Ovo je tek početak dugog puta na kraju kojeg bi rezultat trebao biti članstvo BiH u EU-u, ali do tada treba napraviti još puno posla«.

Nakon podnošenja zahtjeva Vijeće će zatražiti od Europske komisije da izradi mišljenje (avis), što može potrajati godinu do dvije.

 Prvi korak u tom u procesu je upitnik koji Komisija šalje zemlji podnositeljici zahtjeva s nekoliko tisuća pitanja koja se odnose na osnovne podatke o zemlji, političkom i pravnom sustavu, ekonomskom potencijalu, strukturi stanovništva, usklađenosti s europskim zakonodavstvom.

 Odgovori na ta pitanja za većinu zemalja bili su rutinski, međutim za disfunkcionalnu Bosnu i Hercegovinu to može predstavljati problem već i kod pitanja o broju i strukturi stanovništva, jer rezultati popisa stanovništva provedenog u listopadu 2013. još nisu objavljeni.

Europska komisja će u svojem mišljenju ocijeniti može li Bosna i Hercegovina dobiti kandidatski status i koje uvjete za to treba ispuniti. Nakon toga odluka se prepušta zemljama članicama koje odlučuju najprije o kandidatskom statusu, a kasnije i o datumu za početak pregovora.

Predsjednik Predsjedništva BiH Dragan Čović, koji je u ponedjeljak predao zahtjev za članstvo svoje zemlje u EU, izjavio je kako već za nekoliko mjeseci očekuje pozitivno mišljenje Europske komisije, a da sljedeće godine BiH dobije kandidatski status. 

»Vjerujem da ćemo u sljedećih par mjeseci dobiti pozitivno mišljenja Bruxellesa i s pravom planirati sljedeće godine naš kandidatski status«, rekao je Čović nakon predaje zahtjeva za članstvo nizozemskom ministru vanjskih poslova Bertu Koendersu, čija zemlja predsjedava EU-om u ovom polugodištu.

To su vrlo ambiciozni planovi ako se uzme u obzir da je Hrvatska od podnošenja zahtjeva na mišljenje (avis) Europske komisije čekala punih 14 mjeseci, a kandidatski status je dobila 16 mjeseci nakon toga i to u okolnostima kada je raspoloženje u Europskoj uniji prema proširenju bilo daleko povoljnije nego danas.

Kao sljedeći korak BiH u eurotlantskim integracijama Čović očekuje da će u lipnju njegova zemlja dobiti poziv NATO-a za aktiviranje Akcijskog plana za članstvo (MAP).

»Danas sam siguran da nema povratka natrag, BiH mora stići svoje susjede na europskom putu. Uvjeren sam da će sljedeći korak biti već u lipnju kada se očekuje poziv za aktiviranje MAP-a za NATO, što će poslati još jednu dodatnu poruku«, rekao je Čović.

Vezano uz približavanje Bosne i Hercegovine Europskoj uniji, sljedeći koraci koje mora napraviti su prilagodba SSP-a kako bi se u obzir uzelo članstvo Hrvatske u EU-u i novi izborni zakon koji bi trebao riješiti pitanje provedbe Europskog suda za ljudska prava u slučaju Sejdić-Finci.

Bosna i Hercegovina je ostala jedina zemlja koja je dugo odbijala prihvatiti načelo tradicionalne trgovine koje se primjenjuje kod promjena trgovinskih sporazuma. BiH je naime potpisala Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju u vrijeme kada Hrvatska nije bila članica EU-a i kada su obje bile u Srednjoeuropskoj zoni slobodne trgovine (CEFTA). Budući da je SSP asimitričan sporazum u korist zemlje potpisnice, to jest, EU ukida odmah carine na uvoz iz zemlje s kojom potpisuje taj sporazum, dok se s druge strane za robu koja ide u suprotnom smjeru carine ukidaju postupno, Hrvatska promjenom svoga statusa, ulaskom u EU dolazi u nepovoljan položaj jer se za njezinu robu uvode carine u trgovini sa zemljama s kojima je do tada trgovala bez ikakvih carina. Stoga je uvedeno načelo tradicionalne trgovine kako nova članica ne bi u prvo vrijeme došla u nepovoljan položaj. BiH je tek nedavno pristala pregovorati na temelju toga načela. Na upit da komentira spekulacije da nizozemsko predsjedništvo neće proslijediti zahtjev za članstvo dok se ne dovrši prilagodba SSP-u, Čović je rekao da to neće biti povezano. »Mislim da to neće biti povezano, to nam je potvrdio i nizozemski ministar vanjskih poslova«, rekao je Čović, dodajući da se već sutra u Sarajevu sastaju pregovorački timovi Europske komisije i BiH koji pregovraju o tom pitanju.

Rekao je da su ostala samo dva sporna pitanja, trgovina mlijekom i mliječnim proizvodima i mesom i mesnim prerađevinama te izrazio uvjerenje da će se pregovori brzo završiti.

»Mi smo konačno razumjeli da nismo mi ti koji postavljamo uvjete EU-u, nego obrnuto«, rekao je Čović.

Što se tiče izbornog zakondavstva, Čović je rekao kako očekuje da se to dovrši u sljedećih mjesec dana. Podsjetio je da se to pitanje dugo pokušavalo riješiti uz pomoć međunarodne zajednici ali bez uspjeha, a sada kaže da je uvjeren da će oni sami u BiH to riješiti.

Međunarodni sud za ljudska prava presudio je da izborni zakon u BiH diskriminira pripadnike nacionalnih manjina da budu birani u predsjedništvo države i u Dom naroda. Kroz rješavanje toga pitanja pokušava se riješiti i hrvatsko pitanje kako bi se spriječilo ponavljanje situacije da se glasovima Bošnjaka biraju predstavnici hrvatskog naroda u Predsjendištvo, što se dogodilo u dva mandata.

Povijesni dan: BiH službeno predala zahtjev za članstvom u EU

Lidlova super ponuda