Čelnici Europske unije u četvrtak će odlučiti kako financijski pomagati Ukrajini 2026. i 2027. u borbi s ruskom invazijom, pri čemu je korištenje ruske imovine zamrznute u EU-u preferirana opcija, ali kojoj se snažno protivi Belgija.

EU nastoji i dalje financirati Ukrajinu i njenu borbu jer ruski rat vidi kao prijetnju vlastitoj sigurnosti.

Čelnici EU-a također žele pokazati sposobnost i snagu europskih zemalja nakon što ih je predsjednik SAD-a Donald Trump prošli tjedan nazvao “slabima”.

Zamrznuta ruska imovina

S obzirom na to da američka financijska pomoć Kijevu pod Trumpovom vladom presušuje, a nacionalni proračuni zemalja EU-a već su pod pritiskom, EU želi iskoristiti 210 milijardi eura imovine ruske središnje banke zamrznute unutar bloka kao osnovu za zajam Ukrajini.

Ulozi su visoki jer će bez financijske pomoći EU-a Ukrajina ostati bez novca u drugom tromjesečju sljedeće godine i najvjerojatnije izgubiti rat od Rusije, što bi, strahuje EU, moglo približiti prijetnju ruske agresije.

„Ako ne pronađemo odgovor na to pitanje (o tome kako financirati Ukrajinu 2026. i 2027.), nećemo omogućiti Ukrajini obranu“, rekao je visoki diplomat EU-a. „To bi imalo ozbiljne implikacije… za sigurnost ostatka Europe.“

„To bi također imalo ozbiljne implikacije za kredibilitet Europe i naglasilo da smo slabi koliko Trump očito misli da jesmo“, rekao je diplomat.

Zajam jedina opcija?

Jedna od mogućnosti financiranja mogla bi biti da EU nabavi novac posudbom uz osiguranje proračuna EU-a, a zatim posudi novac Ukrajini, ali takav potez zahtijevao bi jednoglasnost među 27 zemalja EU-a, a Mađarska, prijateljski nastrojena prema Moskvi, već je rekla da će staviti veto.

Druga mogućnost bila bi da svaka zemlja EU-a koja to želi sama prikupi novac na tržištu i proslijedi ga Kijevu, ali to bi značilo porast već visokih razina duga i deficita te nedostatak dugoročne financijske sigurnosti za Ukrajinu.

Diplomati su rekli da je korištenje ruske imovine stoga u praksi “jedina opcija” i da ga većina zemalja favorizira jer osigurava veliku svotu za Ukrajinu bez povećanja nacionalnih dugova ili neposrednog fiskalnog napora.

No, da bi ga koristili, čelnici EU prvo moraju uvjeriti Belgiju, koja drži 185 milijardi eura od ukupno 210 milijardi eura zamrznutih u Europi, da je neće ostaviti samu s računom ako Rusija pobijedi na međunarodnim sudovima zbog tog plana.

Većina zemalja EU-a spremna je dati takva jamstva. No, belgijski premijer Bart de Wever ustvrdio je da, budući da bi odšteta dosuđena Rusiji u uspješnom sudskom slučaju mogla daleko premašiti iznos koji drži Belgija, a suđenje bi se moglo održati za mnogo godina, on zapravo treba bianco ček od drugih vlada na neodređeno vrijeme.

Rješenje poznato u petak

“Postoje ograničenja jamstava koja države članice mogu dati”, rekao je drugi visoki diplomat EU.

„Čini se da De Wever želi neodređena jamstva, a nijedna država članica EU ne može ponuditi neodređena jamstva. Nijedna vlada EU ne može ići u vlastiti parlament tražiti neodređena jamstva za neodređene iznose eura. To jednostavno nije moguće“, rekao je visoki diplomat.

Rasprave među čelnicima u četvrtak stoga će se usredotočiti na sužavanje opsega jamstava na oblik koji bi bio prihvatljiv i drugim zemljama EU-a, rekli su diplomati, naglašavajući da će se pronaći financijsko rješenje za Ukrajinu.

„Ovo nije Europsko vijeće gdje se možemo razići u petak i nemati ništa“, rekao je treći visoki diplomat EU-a.

„Dakle, rješenje će biti dostupno u petak ujutro.“