Ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora nije samo pitanje dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom nego predstavlja slovenski strateški interes, rekla je Bratušek predstavljajući program buduće vlade
LJUBLJANA Slovenski parlament u srijedu kasno navečer povjerio je mandat za sastav nove slovenske vlade Alenki Bratušek, čime su, nakon malo više od godinu dana mandata, automatski razriješeni Janez Janša i njegova vlada. Nova mandatarka dobila je 55 glasova od ukupno 90 zastupnika slovenskog Državnog zbora, a Slovenija će po prvi put u svojoj povijesti na najvažnijoj političkoj funkciji dobiti ženu.
Ambiciozna četrdesettrogodišnja političarka i čelnica Pozitivne Slovenije – stranke koju je dva mjeseca prije prošlih izvanrednih parlamentarnih izbora osnovao gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković – Bratušekova će voditi slovensku vladu nakon šest premijera od osamostaljenja: Alojza Peterlea, Janeza Drnovšeka, Andreja Bajuka, Antona Ropa, Boruta Pahora i Janeza Janše.
Očekuje se da će nova koalicija provesti postupak ratifikacije hrvatskog pristupnog ugovora, što bi trebala biti prioritetna zadaća nove vlade, premda će slovenska strana pritom sigurno ustrajati na “kompromisnom rješenju” problema prenesene devizne štednje Ljubljanske banke, povoljnom za Ljubljanu. “Ratifikacija hrvatskog pristupnog ugovora nije samo pitanje dobrosusjedskih odnosa s Hrvatskom nego predstavlja slovenski strateški interes”, rekla je Bratušek predstavljajući program buduće vlade, optuživši pritom Janšu da je povlačenjem Karla Erjavca iz pregovora o Ljubljanskoj banci usporio pregovore i prekršio dogovor svih predsjednika parlamentarnih stranaka da hrvatski ugovor treba ratificirati što prije.
Izgubljena većina
Time Slovenija nakon traumatičnog jednogodišnjeg eksperimenta s Janšinom koalicijom desnog centra, koja je provodila oštru politiku štednje, ponovno skreće ulijevo, i to u dramatičnim okolnostima duboke gospodarske, političke i društvene krize, dok zemlji prijeti bankrot. Nova će vlada imati ograničen rok trajanja, jer će koalicijskim ugovorom biti obvezana izbore raspisati u roku od godinu dana.Janšina vlada izgubila je parlamentarnu većinu prije nekoliko tjedana, no slovenski ustav predviđa smjenu premijera samo ako se izabere novi mandatar ili mandatarka, koja onda dobiva rok od dva tjedna za sastavljanje nove vlade. Riječ je institutu tzv. konstruktivnog nepovjerenja, a taj institut, osim u Janšinom slučaju, primijenjen je 1992. u rušenju Demosove vlade, kao i 2000. kada je pala vlada Janeza Drnovšeka.
Zahtjev za glasanjem o konstruktivnom nepovjerenju uložila je Pozitivna Slovenija, stranka koja je s najviše osvojenih mandata bila relativna pobjednica prošlih izbora, ali nije uspjela formirati vladu. Bila je to ponižavajuća situacija za Jankovića i trijumf za Janšu, koji je unatoč izbornom porazu vlast preuzeo samouvjereno i bez kompleksa, iako je na vlast došao postizbornim inženjeringom.
Iako se cijelo vrijeme protiv Janše vodi kazneni postupak zbog teške korupcijske afere (Patria), njegovu je premijersku karijeru naposljetku zapečatio izvještaj protukorupcijske komisije, kojoj Janša nije uspio objasniti porijeklo nekih svojih nekretnina. Taj je izvještaj, poput benzina, dodatno raspirio prosvjede protiv političkih elita – ne samo vladajućih, nego i opozicijskih – jer je protukorupcijska komisija i gradonačelnika Jankovića optužila za koruptivna djela, pa je tek njegovo povlačenje sa čela stranke otvorilo put novoj koaliciji.
Posljednji čavli
Tri su koalicijske stranke zahtijevale Janšinu ostavku, no kako ju je Janša odbio dati, umjesto Janše same su se povukle iz vlasti, zakucavši posljednje čavle u Janšinu vladu. Novoj koaliciji pridružit će se Građanska lista Gregora Viranta te stranka umirovljenika Karla Erjavca – koji se tako najvjerojatnije vraća na čelo Ministarstva vanjskih poslova – kao i socijaldemokrati Igora Lukšiča.
Buduća premijerka obećava normalizaciju političkih prilika, povratak optimizma i ukidanje bjesomučne štednje, no čelnike stranaka nove koalicije tek čekaju teški pregovori za sklapanje koalicijskog ugovora s dvije najvažnije točke: osnivanje holdinga za upravljanje državnim poduzećima te »slabe banke« za sanaciju slovenskog bankarskog sustava. Bit će to krajnje zanimljiva situacija, jer socijaldemokrati, pa i Pozitivna Slovenija, uglavnom odbacuju rasprodaju državnih kompanija (zbog čega bi i Todorićeva akvizicija Mercatora, premda ta kompanija nije više u većinskom vlasništvu države, mogla doći pod upitnik, kao što se to dogodilo i prije godinu dana, kada je u vrijeme Jankovićeve pobjede spriječen Todorićev ulazak u Mercator), u koaliciji je i Virantova stranka koja je u Janšinoj vladi bila zadužena upravo za neoliberalnu politiku štednje i rasprodaju državne imovine!?
