Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen predložila je da se Kanadi otvore vrata za status prve pridružene članice Europske unije, poručivši da Europa i Kanada dijele demokratske vrijednosti i da u sve nestabilnijem svijetu moraju snažnije surađivati.

U godišnjem govoru o stanju Unije u Europskom parlamentu u Strasbourgu upozorila je danas i da se Europa suočava s “otvoreno neprijateljskim svijetom”, najavila najveću dosadašnju potporu Ukrajini za nadolazeću zimu te pozvala na osnivanje Europskog sigurnosnog vijeća kao odgovora na rastuće hibridne prijetnje, uključujući kibernetičke napade, sabotaže i upade dronova.

“Stanje Unije snažnije je nego ikada, ali i nesigurnije”

Von der Leyen svoj je govor započela citatom Charlesa Dickensa o “najboljim i najgorim vremenima”, ocijenivši da se ta rečenica može primijeniti i na današnji svijet.

“Rekla bih da je stanje naše Unije snažnije nego ikada. Istodobno, stanje naše Unije može djelovati nesigurnije nego ikada. Te se dvije tvrdnje možda čine nespojivima, ali obje su istinite i odražavaju ova iznimna vremena”, rekla je.

Europa je, istaknula je, odlučila krenuti vlastitim putem kroz razdoblje velikih mogućnosti, ali i velikih opasnosti.

Prema njezinim riječima, EU se oslobađa “otrovne ovisnosti o ruskim fosilnim gorivima”, bolje je pripremljen za obranu nego ikada prije te uz Ukrajinu i Grenland brani svoje vrijednosti.

“U današnjoj krhkoj situaciji u svijetu samo Europa može pružiti istinski suverenitet Europljanima”, poručila je.

“Živimo u otvoreno neprijateljskom svijetu”

Von der Leyen upozorila je da Europa sada djeluje u svijetu u kojem su se “stare pretpostavke i odnosi raspali”.

Govoreći o ratu u Ukrajini, borbi za industrijske kapacitete i ubrzanom tehnološkom razvoju, rekla je da se istodobno povećavaju društvene podjele.

“Vidimo to u usponu ekstremizma i padu nijansi, čak i u načinu na koji se odnosimo jedni prema drugima. Te se stvarne brige instrumentaliziraju kako bi nas se podijelilo, ponekad izvana, ali prečesto i iznutra”, kazala je.

Naglasila je da Europa mora izgraditi neovisnost i sposobnost samostalnog djelovanja.

“U ovom svijetu sudbina Europe mora ostati u rukama Europljana”, rekla je.

Upozorila je i na rusko uplitanje i dezinformacije.

“Bilo da je riječ o ultranacionalistima ili antieuropskim snagama, ruskom uplitanju ili dezinformacijama, imena mogu biti različita, ali cilj je isti. Preziru naše vrijednosti i žele razbiti naše europsko jedinstvo”, poručila je.

Gospodarstvo je prioritet broj jedan

Kao prvi prioritet izdvojila je pokretanje europskog gospodarstva.

Europa, smatra von der Leyen, mora bolje iskoristiti svoje veliko tržište, snažnu industriju i uslužni sektor. Jedinstveno tržište još je uvijek previše fragmentirano, a Komisija ga želi dodatno reformirati i dovršiti taj proces do kraja sljedeće godine.

“U današnjem gospodarstvu brzina je presudna. Trajna dozvola ili obrazac, priključak na elektroenergetsku mrežu ili odluka o financiranju – sve to može odrediti gdje će se ulagati i gdje će se otvarati radna mjesta. Moramo djelovati mnogo brže”, rekla je.

Najavila je i dodatno pojednostavljivanje europskih pravila.

Najveća dosadašnja pomoć Ukrajini

Govoreći o Ukrajini na njemačkom jeziku, von der Leyen upozorila je da će nadolazeća zima biti teška, ali da ništa ne može slomiti „ukrajinski duh otpora“.

“Naš zadatak ostaje podržavati Ukrajinu najbolje što možemo”, rekla je.

Najavila je da će Europska unija Ukrajini pružiti najveću potporu dosad tijekom najteže zime rata.

EU već koristi svoja sredstva kako bi pomogao Ukrajini u nabavi sustava protuzračne obrane, a von der Leyen želi pokrenuti i razvoj „pristupačnog modularnog proturaketnog obrambenog sustava“ proizvedenog u Europi. No, naglasila je da je potrebno učiniti još više.

EU će uspostaviti novi program zajedničkih projekata s ukrajinskim kompanijama, dok je za Rusiju najavila snažniju provedbu postojećih sankcija.

“Nisu nužno potrebne nove sankcije, nego prije svega provedba postojećih. Naše sankcije stvaraju golem pritisak na rusko gospodarstvo. Rusija čini sve što može kako bi ih zaobišla. Stoga moramo zatvoriti rupe”, rekla je.

Priča o ukrajinskoj djevojčici izazvala ovacije

Govoreći o ruskim napadima na civilno stanovništvo, von der Leyen rekla je da je riječ o „namjernoj strategiji terora“. Ispričala je priču o ukrajinskoj djevojčici Saši koja je u ruskom napadu izgubila nogu, ali se samo sedam mjeseci poslije vratila gimnastici s novom protezom.

Počela je ponovno trenirati i osvajati zlatne medalje, a ovog je ljeta putovala svijetom sa svojom turnejom „Dance of Freedom“.

“Njezin je cilj svijetu pokazati ukrajinsku otpornost i borbu za slobodu”, rekla je von der Leyen.

Saša je bila u publici, a njezina je priča izazvala ovacije eurozastupnika.

“Nema mjesta nikakvoj sumnji: Europa će braniti svaki pojedini četvorni metar svojeg teritorija”, poručila je predsjednica Komisije.

“Prijetnje rastu na našem tlu”

Von der Leyen potom se posvetila sigurnosti i nedavnim incidentima u Litvi, Danskoj i Poljskoj.

“Ruski agresivni rat protiv Ukrajine i dalje bjesni, a prijetnje rastu na našem tlu”, upozorila je.

Govoreći o incidentima, rekla je da je riječ o napadima u kojima je korištena vojna tehnologija i koje su izveli ruski operativci na europskom tlu.

“To nije napad samo na jednu državu članicu, nego na cijelu našu Uniju”, kazala je.

Upozorila je da hibridne prijetnje više nisu samo potencijalna opasnost.

“Kibernetička sabotaža, podmetanje požara, upadi dronova – sve se to svakodnevno pojačava”, rekla je.

Von der Leyen želi Europsko sigurnosno vijeće

Prema njezinim riječima, postojeći europski sustavi sigurnosti i pripravnosti stvarani su za „drugačiji svijet“.

Zato EU treba vlastiti plan odgovora na hibridne prijetnje, ali i mehanizam za reakciju na incidente koji se događaju neposredno ispod praga oružanog napada.

Von der Leyen predložila je svojevrsni europski ekvivalent članku 4. NATO-a, odnosno hitni sigurnosni protokol.

Ako bi ga aktivirala jedna država članica, sve ostale trebale bi se sastati kako bi koordinirale europski odgovor, spriječile daljnju eskalaciju i ublažile posljedice napada.

U tom je kontekstu predložila osnivanje Europskog sigurnosnog vijeća.

Kanada bi mogla postati prva pridružena članica EU-a

Jedan od najupečatljivijih dijelova govora odnosio se na odnose s Kanadom.

Von der Leyen je rekla da Europa u novom geopolitičkom okruženju mora graditi nova partnerstva i spomenula trgovinske sporazume s Australijom, Indijom, Mercosurom, Meksikom i Indonezijom.

“Za neke je odgovor ići sam. Za nas to nije opcija”, rekla je.

Europa će, dodala je, i dalje braniti međunarodni sustav utemeljen na pravilima, ali se više ne može oslanjati na njega kao jedini način zaštite vlastitih interesa.

“U ovom novom svijetu moramo hitno ponovno osmisliti naša partnerstva i izgraditi globalne koalicije za našu otpornost i naše demokracije”, kazala je.

Posebno je pozdravila kanadskog premijera Marka Carneyja, koji je nazočio sjednici Europskog parlamenta.

“Mark, Europa i Kanada vjeruju u demokraciju. Ta moć ne pripada najjačima, najbogatijima i najglasnijima, nego svima nama. Demokracije imaju slobodu birati s kim će surađivati. Zato udružujemo snage dobrovoljno”, poručila je.

Potom je iznijela konkretnu inicijativu.

“Želimo partnerstvo s Kanadom podići na najvišu moguću razinu” te “otvoriti vrata Kanadi da postane prva pridružena članica Europske unije”, rekla je von der Leyen.

Prijedlog je u Europskom parlamentu dočekan ovacijama.

“Ovo nije partnerstvo protiv bilo koga. Ovo je partnerstvo za našu zajedničku snagu” dodala je.

“Žene su ovdje da ostanu”

Von der Leyen govorila je i o pravima žena, upozorivši na pokušaje njihova ograničavanja.

“Neki ljudi žele nas vratiti u doba u kojem su žene bile građanke drugog reda”, rekla je.

Podsjetila je na borbu za jednak tretman, jednake prilike i jednaku plaću.

“Pogledajte ovu dvoranu. Konačno nas je ovdje mnogo – predsjednica, potpredsjednice, čelnice klubova, povjerenice, zastupnice, zaposlenice i redarice”, kazala je.

“Žene su ovdje da ostanu. Branit ćemo svoja prava i svaki dan nastaviti braniti svoje vrijednosti”, poručila je.

AI, obrazovanje i stanovanje

Na kraju se osvrnula i na umjetnu inteligenciju, upozorivši da koristi od njezina razvoja nisu ravnomjerno raspoređene među različitim razinama vještina, generacijama i regijama.

“Naš odgovor mora pratiti taj razvoj, od obrazovanja do zapošljavanja”, rekla je.

Među socijalnim mjerama spomenula je i stanovanje. Europska komisija želi se, među ostalim, baviti problemima kratkoročnog najma i špekulacija na tržištu nekretnina.

Govor o stanju Unije tako je obuhvatio širok raspon tema – od obrane i odnosa s Rusijom i Ukrajinom, preko novih međunarodnih partnerstava i gospodarstva, do umjetne inteligencije, stanovanja i prava žena.