Slovenska obavještajna agencija Sova odbila povjesničaru Igoru Omerzi dati uvid u spornu dokumentaciju
LJUBLJANA Šefovi slovenskih parlamentarnih stranaka i predsjednici svih parlamentarnih klubova sastali su se u mandatu Boruta Pahora samo tri puta: prvi put zbog arbitražnog sporazuma s Hrvatskom, drugi put povodom gospodarske krize i treći put jučer zbog – arhiva.
Arhivska građa – i to bivše države, a ne samostalne Slovenije – postala je tako jedan od ključnih problema današnje Slovenije, nakon što je slovenska obavještajna agencija Sova odbila povjesničaru Igoru Omerzi dati uvid u spornu dokumentaciju, premda formalno, po važećem slovenskom zakonu o arhivima, na to ima pravo.
Šef slovenske opozicije Janez Janša odmah je optužio Pahora da namjerno manipulira građom nekadašnje slovenske Službe državne sigurnosti, što je Pahor odlučno demantirao. »Aktualna vlada nema nikakvog političkog interesa štititi one koji su nelegalno i protupravno djelovali u vrijeme bivšeg režima«, kazao je Pahor, ali je podržao odluku kojom je Omerzi odbijen uvid u kontroverznu dokumentaciju.
Omerza, povjesničar blizak opoziciji, piše knjigu o događajima koji su krajem osamdesetih doveli do poznatog uhićenja i suđenja četvorici u Ljubljani, među kojima je bio i Janša. Premda bi po važećem zakonu ti arhivi trebali biti javni, slučaj se zakomplicirao jer su u Sovi utvrdili da tražena građa sadrži imena tajnih suradnika državne sigurnosti.
Navodno je riječ o slovenskim agentima službe sigurnosti koji su djelovali u Koruškoj, gdje živi značajna slovenska manjina, a od kojih mnogi i danas žive u Austriji i nalaze se na utjecajnim pozicijama u društvu, pa bi objava tih podataka mogla nanijeti nesagledivu štetu i njima, ali i Sloveniji.
Štoviše, Vladimir Žumer, direktor Arhiva Slovenije do 2004., tvrdi da bi udovoljavanje zahtjevu povjesničara Omerze moglo ugroziti slovenske odnose s Austrijom, Italijom, SAD-om i Izraelom. Opozicija, naravno, takvu argumentaciju ne prihvaća, tvrdeći da je riječ o »koncu pravne države u Sloveniji«.
