Novoizabrani mađarski premijer Péter Magyar želi oživjeti utjecaj srednje Europe iskorištavajući njezinu carsku prošlost. – najavljuje produbljivanje gospodarskih i drugih veza sa susjednim državama, posebno Austrijom, a sve ukorijenjeno na zajedničkoj povijesti kroz nekadašnju Austro-ugarsku monarhiju s kraja 19. stoljeća, piše POLITICO.

“Nekad smo dijelili zemlju, a Austrija je ključni gospodarski partner Mađarske. Želio bih ojačati odnos između Mađarske i Austrije iz povijesnih, ali i kulturnih i gospodarskih razloga”, izjavio je Magyar nakon pobjede nad Viktorom Orbánom na izborima ovog mjeseca.

Vizija srednjeeuropskog bloka

Novi mađarski čelnik već je javno iznio kako bi mogao ostvariti svoju viziju srednjoeuropskog bloka. Na konferenciji za novinare predložio je spajanje Višegradske skupine – neformalnog saveza Mađarske, Poljske, Češke i Slovačke – sa Slavkovskim formatom, okvirom za suradnju koji uključuje Austriju, Češku i Slovačku.

“Vjerujem da je to u interesu svake zemlje, uključujući Austriju i Mađarsku. Stoga se nadam da ćemo ovdje moći postići napredak”, rekao je.

Reuters

Kao jasan signal te strategije, Magyar je rekao da će njegova prva putovanja kao novog mađarskog čelnika početkom svibnja biti u Varšavu i Beč.

Iako Austriju smatra prirodnijim saveznikom, Magyar ima potencijal mnogo naučiti od poljskog premijera Donalda Tuska i njegovih napora da obnovi liberalnu demokraciju nakon godina populističke vladavine, uključujući i to kako osloboditi sredstva EU-a zadržana zbog problema s vladavinom prava.

Jedan od Magyarovih glavnih prioriteta je osigurati oslobađanje 18 milijardi eura zamrznutih sredstava EU-a, a također se zalaže za pristup 16 milijardi eura europskih obrambenih kredita i za ukidanje kazne od milijun eura dnevno za Mađarsku zbog odbijanja poštivanja zakona EU o migracijama.

Austrija: “Postoji logika”

Visoki austrijski diplomat, koji je govorio pod uvjetom anonimnosti, rekao je da postoji inherentna logika u jačanju suradnje među srednjoeuropskim državama unutar EU po uzoru na model Beneluxa.

“Sve smo države otprilike iste veličine s mnogo zajedničkih interesa i zajedno bismo bili relevantniji u smislu glasačkog kapaciteta”, rekao je.

Za austrijsku vladu predvođenu konzervativcima, produbljivanje veza s Mađarskom dugo je bila strateška ambicija. Početkom 2000-ih, uoči pristupanja nekoliko bivših komunističkih zemalja u Europsku uniju, austrijski čelnici predložili su obnovljeni savez sa Srednjom Europom . Napor je na kraju propao, a omeo ga je strah u Poljskoj i Sloveniji da Beč pokušava ponovno uspostaviti svoju hegemoniju više od 80 godina nakon raspada Austro-Ugarskog Carstva.

Sada samouvjerenija i prosperitetnija Mađarska predlaže bliži savez. Ni poljski čelnici, s rastućom gospodarskom i vojnom moći svoje zemlje, više se ne osjećaju ugroženima tom mogućnošću, kažu stručnjaci.

Austrijski konzervativci također vide novu priliku sada kada je Orbán otišao.

Reuters

“Usko smo surađivali s Orbánom 1990-ih i uvijek kažem da bi mladi Orbán sigurno bio jedan od najvećih kritičara starijeg Orbána danas. Unatoč svim problemima s kojima smo se suočavali, uspjeli smo surađivati ​​na nekim pitanjima, ali tijekom godina to je postajalo sve teže i na kraju nemoguće”, rekao je Reinhold Lopatka, zastupnik u Europskom parlamentu iz vladajuće konzervativne Austrijske narodne stranke za POLITICO.

Magyar i konzervativni austrijski kancelar Christian Stocker započeli su s postavljanjem temelja za post-Orbánove odnose između svojih zemalja na Münchenskoj sigurnosnoj konferenciji u veljači, prema dvjema osobama koje su bile prisutne na sastanku. Vođe su raspravljale o Magyarovom inauguracijskom posjetu Beču i o tome kako poboljšati uvjete za austrijske tvrtke koje posluju u Mađarskoj, prema riječima visokog dužnosnika austrijske vlade.

Uska povezanost, ali i razlike

“Očekuje se da će Magyar u Beču pokušati zacrtati zajednički stav o migracijama i razgovarati o sudbini Srednjoeuropskog sveučilišta – koje je 2019. preselilo svoj glavni kampus iz Budimpešte u Beč nakon Orbánove kampanje protiv te institucije”, rekao je visoki austrijski diplomat.

Dvije su nacije već usko povezane u gospodarskom smislu. Austrija je drugi najveći investitor u Mađarskoj nakon Njemačke s obujmom ulaganja od preko 11,7 milijardi eura. Oko 134.000 Mađara radi u Austriji , mnogi od njih kao putnici na posao.

iStock

Austrijska nacionalna banka je prošle godine u izvješću navela da rastuće trgovinske veze sa zemljama srednje i jugoistočne Europe imaju stabilizirajući učinak na austrijsko gospodarstvo u vrijeme sve veće trgovinske nesigurnosti na globalnoj razini.

Ipak, među srednjoeuropskim zemljama i dalje postoje ključne razlike koje će zasigurno zakomplicirati napore za stvaranje bližeg saveza. Primjerice, u vezi s Ukrajinom, Austrija i Poljska aktivno podržavaju dodatnu pomoć EU za ugroženu zemlju. Iako se od Mađarske pod Magyarom više ne očekuje da će opstruirati pomoć kao što je to učinio Orbán, očekuje se da neće dati podršku paketu EU kredita od 90 milijardi eura za Kijev, a zemlje imaju različite stavove o pristupanju Ukrajine bloku.

Unatoč tim razlikama, stručnjaci tvrde da među zemljama Srednje Europe i dalje postoje snažni zajednički interesi, posebno kada je riječ o gospodarskim inicijativama i velikim infrastrukturnim projektima.

Magyar razumije kako funkcionira Bruxeless

“Kad bi te zemlje mogle predstaviti integrirane prijedloge i projekte koji su koordinirani, to bi ojačalo njihovu poziciju kada je u pitanju raspodjela sredstava i kohezijskog novca iz Bruxellesa“, rekao je Reinhard Heinisch, politolog sa Sveučilišta u Salzburgu.

Magyarova težnja za izgradnjom srednjoeuropskog saveza mogla bi biti ukorijenjena i u njegovom shvaćanju kako moć zapravo funkcionira u Bruxellesu.

ovi premijer proveo je gotovo desetljeće tamo kao diplomat pod Orbánom prije nego što se odvojio od populističke stranke Fidesz i postao zastupnik u Europskom parlamentu sa svojom vlastitom konzervativnom političkom snagom, Tiszom.

„On je u osnovi prvi mađarski premijer koji savršeno razumije kako funkcioniraju Bruxelles i EU strojevi“, rekao je Stefano Bottoni, profesor na Sveučilištu u Firenci specijaliziran za istočnu Europu. „A ako želite imati veći utjecaj u Bruxellesu, ako želite biti protuteža velikim [zemljama] – Francuskoj, Njemačkoj – onda morate udružiti snage.“