Dobra vijest za potrošače

NOVA EU PRAVILA Kućanski aparati morat će trajati duže i popravljati se običnim alatom

Hina

Ilustracija

Ilustracija

Krajnji efekt trebala bi biti manja količina starih uređaja na otpadu i manja potrošnja prirodnih resursa i manja emisija štetnih plinova u proizvodnji novih uređaja.



Europska komisija ratificirala je nove standarde za kućanske aparate koji će od proizvođača zahtijevati dulji rok trajanja proizvoda i jamstvo o nabavi rezervnih dijelova kako bi se smanjila količina otpada i zaštitio okoliš.


Važeći standardi uglavnom su fokusirani na efikasnu potrošnju energije i vode a od 2021. godine njihova će izmijenjena verzija, fokusirana na mogućnost popravka, obuhvatiti i električne uređaje poput televizora, rasvjetnih tijela, frižidera i strojeva za pranje suđa i rublja.


U izmijenjenoj će verziji standarda proizvođači biti obavezni nabavljati rezervne dijelove za neovisne servisere u roku od 10 godina od datuma kupnje uređaja.




Ti će se dijelovi također morati moći zamijeniti upotrebom običnih alata i bez oštećenja proizvoda.


Prema procjenama Europske unije, te bi mjere zajedno s postroženim propisima o označavanju trebale smanjiti emisiju ugljičnog dioksida za više od 46 milijuna tona godišnje.


»Brojke govore same za sebe: te mjere mogu uštedjeti europskim kućanstvima u prosjeku 150 eura godišnje i omogućiti do 2030. uštedu energije ekvivalentnu godišnjoj energetskoj potrošnji Danske«, istaknuo je u priopćenju Jyrki Katainen, potpredsjednik EK za radna mjesta, rast, ulaganja i konkurentnost.


Krajnji efekt trebala bi biti manja količina starih uređaja na otpadu i manja potrošnja prirodnih resursa i manja emisija štetnih plinova u proizvodnji novih uređaja.


»Naša energetska efikasnost i strategija eko-dizajna bit će sve važniji instrumenti na putu prema ostvarenju zacrtanog dugoročnog cilja o potpuno dekarboniziranoj Europskoj uniji do 2050. godine«, poručuje prema priopćenju povjerenik EU-a za mjere zaštite klime i energiju Miguel Arias Canete.


Nove mjere neće se odnositi na uređaje poput pametnih telefona i laptopova čije jednokratne baterije i softver s ugrađenim ‘kočnicama’ za performanse kritičari smatraju glavnim izvorom ‘kulture bacanja’.