Nizozemski kralj bit će ustoličen nakon što kraljica Beatrix i službeno abdicira u ime svog sina Willem-Alexandera. Njegov davni muški prethodnik na tronu, Willem III., umro je 23. studenog 1890.
Po onoj »tko čeka, taj dočeka«, staro kraljevstvo Nizozemska, koje zemlju otima moru, danas će, nakon čak 123 godine ženskog boravka na tronu, dobiti okrunjenog muškarca. Prvi nizozemski kralj 20. i 21. stoljeća bit će ustoličen kada kraljica Beatrix i službeno abdicira u ime svog sina Willem-Alexandera. Njegov davni muški prethodnik, kralj Willem III. umro je 23. studenog 1890. godine, nakon što je još prije, 1848. godine, prihvaćen Ustav koji je Nizozemsku transformirao u parlamentarnu monarhiju i naravno, ograničio moć kralja. Kada je umro tadašnji jedini muški potomak kuće, pridruženi Luksemburg je dobio svog vladara. Počelo je poglavlje kraljica, Wilhelmina Helena Pauline Marie je postala prva nizozemska žena na prijestolju, kasnije i simbol otpora nacističkoj okupaciji njezina kraljevstva.
Evakuacija u London
Bilo je polemike oko pjesme na inauguraciji i ona je na koncu odbačena. Petominutna pjesma, na nizozemskom »Koningslied« je ubrzo nakon predstavljanja javnosti izazvala val nezadovoljstva. Najviše se prigovaralo glazbenoj kombinaciji rapa i tradicionalne nizozemske muzike, ali i stihovi pjesme malo su koga oduševili. »U znak prosvjeda protiv imbecilne Kraljeve pjesme, odričem se nizozemskog državljanstva«, napisao je jedan potpisnik peticije. »Ova pjesma vas spontano pretvara u republikanca«, dodao je drugi. Ljude je zasmetao i tekst pjesme, u kojoj se pjeva o »kralju koji na kiši i vjetru goloruk gradi nasip i štiti svoje državljane«. Pjesmu je skladao nizozemsko-britanski producent John Ewbank, a u snimanju je sudjelovalo više od 50 nizozemskih izvođača.
Jedini Wilhelminin brat koji je živio u isto doba s njom, kraljević Aleksandar, umro je četiri godine po njenom rođenju. Godine 1901. udala se za Hendrika, vojvodu od Mecklenburg-Schwerina, uz niz niz spontanih pobačaja jedino njezino dijete u braku je kraljevna Juliana. Kraljici su 1934. umrli i suprug i majka. Kada je 10. svibnja 1940. godine Njemačka okupirala zemlju, Wilhelmina i njena obitelj evakuirani su u London iako je kraljica planirala otići na slobodni jug zemlje i čekati pomoć, ali je kapetan broda koji ju je odvezao iz Haaga smatrao prerizičnim približavanje nizozemskoj obali. Njezin rođendan je slavljen u Nizozemskoj, iako su to Nijemci bili zabranili. Winston Churchill nazvao ju je jedinim muškarcem u nizozemskoj vladi. Poslije krize i pobune u Indoneziji abdicirala je 4. rujna 1948. godine, nakon 58 godina i 50 dana na tronu i to u korist kćeri Juliane.
Sadašnja kraljica Beatrix je digla buru zarukama s njemačkim diplomatom i aristokratom Clausom von Amsbergom i vjenčanjem 1966. godine. Tada su izbili su masovni prosvjedi jer je princ Claus bio pripadnik Hitlerove mladeži i vojnik Wehrmachta. Tijekom vjenčanja nošeni su slogani poput »Želim natrag svoj bicikl«, zbog zapljene dobara koju su nacisti provodili u Nizozemskoj. Na povorku je bačena i dimna bomba. Kasnije je, međutim, Claus postao popularan, kada je umro 2002. godine zemlja je tugovala. Beatrix je 30. travnja 1980. godine postala kraljica, a sada prijestolje prepušta sinu i njegovoj supruzi Maximi. Novi kralj skromno stupa na scenu što se vidi po izjavi za nacionalnu TV NOS.
Cjelodnevni spektakl
Maxima Zorreguieta, koju stoga što nije plemkinja već »buržujka«, nazivaju nizozemskom Kate Middleton, također ima što poručiti.
Kraljevska kuća Orange ima duboke korijene u 13. stoljeću, a važnost raste u 16. stoljeću, kada je William I. Orange, »William Silent« i »Otac domovine« vodio otpor protiv španjolske vladavine. Nakon perioda Francuske revolucije i Napoleonskih ratova u Nizozemskoj je uvedena ustavna monarhija. Moderna tradicija Drugog svjetskog rata i otpora protiv nacističke Njemačke utvrdila je jaku povijesnu povezanost naroda i kraljevske kuće. Naziv Orange potječe iz francuske kneževine Orange, nazvane po gradu Orange u južnoj Francuskoj. Kraljičin naslov je posljedica braka 1515. između Hendrika III. Nassau-Brede i Claudije Chalon-Orange iz Burgundije. Dinastija je bila uspostavljena kad je njihov sin dobio titulu Orange-Nassau. Narančasta je tradicionalna boja monarhije i omiljena je u cijeloj zemlji. Kraljica koristi dvije palače u Haagu – The Noordeinde i Huis ten Bosch, kao i kraljevske palače na trgu Dam u Amsterdamu.
– Ja sam predložila da ne pozovemo moga oca na ceremoniju, rekla je na televiziji. Narod je voli, ona ne bi htjela narušiti taj odnos zbog oca, Jorgea Zorreguiete, koji je bio ministar u doba zloglasne argentinske vojne diktature.
Ceremonija krunjenja bit će cjelodnevni spektakl koji počinje u 10 sati ceremonijom abdikacije kraljice Beatrix u amsterdamskoj Kraljevskoj palači. Nakon toga je susret s budućim kraljevskim parom Willem-Alexanderom i Maximom na balkonu palače, poslije čega u 14 sati slijedi ceremonija inauguracije u Nieuwe Kerku. Potom će u 16.30 sati biti održano primanje za novog kralja, za strana poslanstva i druge uglednike. Za kraj tog feštarskog dana, u 21.30 sati počinje slavlje za kralja i kraljevstvo, a tu feštu organizira premijer. Nizozemci vole svoju kraljevsku kuću, a datum slavlja nije odabran slučajno, svake godine 30. travnja svečano se diljem zemlje slavi Kraljičin dan.
