ZAGREB  Politička neizvjesnost u Italiji, u kojoj nakon parlamentarnih izbora nema jasne političke većine za formiranje stabilne vlade, izaziva bojazan od ponovnog produbljivanja krize u eurozoni i ostatku Europe, a negativne posljedice takve pat-pozicije osjetit će i Hrvatska. 

Italija je Hrvatskoj jedan od glavnih vanjskotrgovinskih partnera. Primjerice, u prošloj godini robna razmjena s Italijom bila je veća nego s drugim članicama Europske unije. Prema podacima Državnog zavoda za statistiku, u 2012. godini iz Italije smo uvezli roba i usluga u vrijednosti od 2,7 milijardi eura, a izvezli 1,5 milijardi eura. Stoga i profesor političke ekonomije s Fakulteta političkih znanosti u Zagrebu Luka Brkić upozorava da kompliciranje situacije u Italiji »nije dobro ni za koga, ponajprije za Talijane, a onda niti za njihove susjede, pa to vrijedi i za Hrvatsku«. 

– Hrvatskoj su zemlje eurozone i Europske unije glavni vanjskotrgovinski partneri, pri čemu je Italija uvijek na vrlo visokom mjestu. A čim su vaši trgovinski partneri u problemu, i vi zapadate u probleme, ističe Brkić, napominjući da nas situacija u Italiji mora izuzetno zabrinjavati. 

Zabrinutost svakako vlada Europom i eurozonom. Nastavak političke nestabilnosti u trećem po snazi gospodarstvu eurozone izaziva bojazan od ponovne eurupcije euro-krize nakon šest mjeseci relativne stabilnosti, analiziraju europski mediji. »Strah da će pat-pozicija produljiti gotovo dvogodišnju recesiju u Italiji i preliti se u ostatak eurozone pogodio je tržišta diljem Europe«, piše britanski Guardian, navodeći da su se turbulencije na milanskoj burzi proširile u Njemačku, Francusku i Veliku Britaniju. 

Izbori u Italiji izazov su i za politiku proračunske štednje i rezanja troškova koju zadnje tri godine zagovara Njemačka jer je stranka Marija Montija – premijera tehničke, stručne vlade koja je trebala Italiju izvući iz krize – osvojila desetak posto glasova.

– Ti rezultati bili su očekivani. Puno je paradoksa u političkom životu jedne države, jedne nacije, i to nije specifičnost Italije. Pokazalo se da tehnička vlada i premijer kojeg je trebala legitimirati struka nije rješenje, odnosno da to nije pitanje znanja ili neznanja, nego političke moći, komentirao je Brkić. 

Prema podacima Hrvatske gospodarske komore, Hrvatska je 2011. godine u Italiju izvezla najviše putničkih, izletničkih i teretnih brodova te trajekata, ali i hulahop čarapa, džempera, pulovera i sličnih proizvoda te obrađenog drva. Iz Italije smo uvozili, primjerice, naftna ulja, plinovite ugljikovodike, lijekove i druge proizvode. Tijekom prvih devet mjeseci prošle godine ulaganja talijanskih investitora u Hrvatsku iznosila su oko 80 milijuna eura i bili su na sedmom mjestu najznačajnijih ulagača.

Unatoč nepopularnosti mjera štednje, iz europskih prijestolnica poručuju da bi popuštanje proračunske discipline i zaustavljanje gospodarskih reformi ponovno uzdrmalo ionako krhko povjerenje tržišta u sposobnost eurozone da se izvuče iz krize. Zato raste i pritisak europskih lidera na suprotstavljene talijanske političke frakcije da se dogovore i formiraju stabilnu vladu.