Velika iseljenička hrvatska zajednica u Čileu ima značajnu ulogu u gospodarskom, društvenom i političkom životu te daleke i moćne južnoameričke zemlje, što potvrđuje i najnoviji podatak da je među predsjedničkim kandidatima na skorim izborima za šefa te zemlje i Carolina Goić, čileanska odvjetnica hrvatskih korijena.

Carolina Nevenka Goić Borojević rođena je 1972. godine u Puerto Natalesu, u obitelji Pedra Goića Karmelića i Mary Borojević Jutronić, koji pripadaju drugoj generaciji hrvatskih iseljenika u Čileu. Nećakinja je Alejandra Goića, biskupa Rancagua i potpredsjednika biskupske konferencije Čilea. Po zanimanju je odvjetnica. Članica je Demokršćanske stranke, na čijoj je listi 2005. godine ušla u čileanski parlament, a mjesto u parlamentu izborila je i na izborima 2009. godine.

Ugledna zajednica

Na predsjedničkim izborima, sedmim od okončanja diktature Augusta Pinocheta, koji će se uz parlamentarne i lokalne izbore održati 19. studenoga, Goić je kandidatkinja Demokršćanske stranke, iako, sudeći po anketama, s potporom od samo nekoliko postotnih poena zasad ima samo simbolične izglede za osvajanje predsjedničke funkcije. Kako nitko od osam vodećih kandidata i kandidatkinja ne dobiva više od 50 posto, čileanski će birači predsjednika najvjerojatnije izabrati u drugom krugu. U anketama najbolje stoje bivši predsjednik Sebastian Pinera i Alejandro Guillier, sociolog i bivši novinar. Šezdesetsedmogodišnji Pinera je milijarder koji je 2010. postao prvi desničarski predsjednik Čilea od konca Pinochetove diktature, dok je Guillier kandidat Socijaldemokratske radikalne stranke, koja je članica Socijalističke internacionale.

Pobjednik predsjedničkih izbora naslijedit će Michelle Bachelet, popularnu predsjednicu koja predvodi koaliciju lijevog centra i koja je prvi put izabrana za predsjednicu Čilea 2006. godine, no kako ustav Čilea predsjednicima brani reizbor, Bachelet je drugi mandat osvojila 2013., nakon isteka Pinerovog predsjedničkom mandata.

Predsjednica Bachelet imenovala je u svoj kabinet u prvom mandatu dvoje ministara hrvatskih korijena, ministricu ekonomije Ingrid Antonijević i ministra obrazovanja Martina Žilića, čime je još jednom potvrđen visok ugled i utjecaj što ga hrvatska iseljenička zajednica uživa u toj zemlji.

Sposobni i marljivi

Hrvatska iseljenička zajednica u Čileu donekle se razlikuje od drugih hrvatskih iseljeničkih zajednica. Riječ je o emigraciji staroj stotinjak i više godina, koja se iz Dalmacije koja je tada bila pod vlašću Austrije odselila koncem pretprošlog i početkom prošlog stoljeća, i to uglavnom, čak 90 posto, s otoka Brača. Ti su iseljenici svoju rodnu grudu napustili kao Bračani, zatim su postali Jugoslaveni, da bi kasnije »otkrili« da su Hrvati, što je jedinstven primjer kada je riječ o hrvatskoj dijaspori. No bez obzira na sve identitetske dileme čileanski Hrvati uspjeli su se u Čileu istaknuti svojom sposobnošću i marljivošću. Kada je riječ o drugoj i trećoj generaciji hrvatskih iseljenika, uglavnom se radi o odlično obrazovanim ljudima, koji su potpuno integrirani i nalaze se po svim važnijim institucijama zemlje, značajno utječući na ukupan razvoj Čilea, što, uostalom, potvrđuje i predsjednička kandidatura Caroline Goić.