Reuters
Od početka ove godine oko 190 tisuća migranata i izbjeglica stiglo je u Europu, uglavnom morskim putem u Grčku i Italiju, objavila je Međunarodna organizacija za migracije (IOM). No, zbog sporazuma Europske unije i Turske, kojim se nastoji prekinuti egejska migrantska ruta, broj dolazaka na grčke otoke posljednjih je tjedana u drastičnom padu.
Od rujna prošle do veljače ove godine iz Turske je u Grčku u prosjeku mjesečno stizalo između dvije i sedam tisuća ljudi. Posljednji veliki »val« zabilježen je 20. ožujka, na dan kada je na snagu stupio europsko-turski sporazum. Tada je na grčke otoke doplovilo gotovo 1.700 izbjeglica. No, otad brojke drastično padaju, na svega 60-ak ljudi dnevno.
U isto vrijeme, s drugog kraja Sredozemlja stižu vijesti o pojačanom migrantskom valu. Međunarodna organizacija za migracije izvijestila je da su, primjerice, 26. travnja u Italiju doplovile četiri brodice s ukupno više od 2.300 migranta.
Frontex prati situaciju
Krajem travnja, pak, ponovno se dogodila tragedija: talijanski trgovački brod spasio je 26 migranata s gumenog čamca koji je krenuo s libijske obale, ali se strahuje da je više od 80 ljudi nestalo.
Zbog zatvaranja egejske i balkanske izbjegličke rute, pojedine članice Europske unije pripremaju se za moguće otvaranje novih migrantskih puteva. No, Europska komisija tvrdi da zasad nema takvih naznaka: »U ovom trenutku nema dokaza da se, kao rezultat sporazuma EU-Turska i nastojanja da se kontrolira priljev preko istočnomediteranske rute, otvaraju novi (migrantski) putevi«, izvijestila je Komisija ovoga tjedna. Ipak, europska agencija za granice Frontex pozorno prati situaciju, kako bi na vrijeme detektirali moguće promjene na terenu, koristeći pritom »različite alate za nadzor, uključujući satelitski monitoring, za područje Jadranskog mora i Mediterana«. Ujedno, operacija »Triton« – u kojoj je svojedobno sudjelovala i hrvatska obalna straža – proširena je s područja središnjeg Mediterana na područje Jadranskog mora između Grčke, Italije i Albanije, navodi Komisija, dodajući da se uz to provodi i zračni nadzor tog područja.
Nadzor iz zraka nad pomorskim migrantskim rutama ubuduće bi, pak, mogao biti prepušten bespilotnim letjelicama. Proizlazi to iz prijedloga izmjene uredbe o osnivanju Europske agencije za pomorsku sigurnost (EMSA). Prijedlog predviđa da EMSA bude jedna od europskih agencija koje će pružati potporu nacionalnim tijelima koja obavljaju funkciju obalne straže. Ta potpora značila bi, među ostalim, i pružanje »usluga nadzora i komunikacije na temelju najsuvremenije tehnologije«, uključujući i »senzore ugrađene na bilo koju vrstu platforme, poput daljinski upravljanih zrakoplovnih sustava« (RPAS).
Traganje i spašavanje
U obrazloženju izmjena objašnjeno je da se tehnologijama koje se trenutno koriste teško mogu otkriti »male brodice izrađene od gume ili drveta koje se upotrebljavaju za prijevoz migranata preko Sredozemnog mora«.
»Te vrste brodica općenito ne stvaraju dovoljno refleksije da bi bile vidljive na radarskim satelitskim snimkama. Optičkim snimkama mogu se pokriti samo vrlo mala ciljana područja, pod uvjetom da je dan i da nema oblaka. Satelitske su snimke općenito dostupne samo u određenim razdobljima ovisno o putanji kretanja satelita. Dodatnim uslugama na temelju RPAS-a (dronovi) mogu se prevladati ta ograničenja«, pojašnjava se u prijedlogu. Dodatne usluge bili bi infracrveni senzori i video snimke iz zraka.
Ideja je da EMSA pruža usluge RPAS-a tijelima nadležnima za nadzor granica. No, s obzirom da se radi o tehnologiji koja se može koristiti za različite namjene, plan je da se, osim za granični nadzor, koristi i za operacije traganja i spašavanja na moru, otkrivanja onečišćenja, kontrolu ribarstva i slično.
»Usluge RPAS-a trebale bi biti jeftinije od patrolnih zrakoplova s posadom i trebalo bi ih upotrebljavati kao dopunsko sredstvo u cjelokupnom lancu nadzora koji uključuje satelitske snimke, informacije o položaju plovila i nadzor iz pomorskih patrolnih zrakoplova i plovila«, zaključuje se u prijedlogu.
