ZAGREB  U Hrvatskoj je BDP u prošloj godini porastao gotovo dva posto, tu procjenu iznio je Međunarodni monetarni fond (MMF) u svojoj izjavi objavljenoj u srijedu, nakon šestodnevnog boravka njihove Misije u Hrvatskoj. Rast BDP-a potaknuo je, naglašavaju iz MMF-a, snažan rast izvoza, oporavak javnih investicija i privatne potrošnje. Nedavno je pak Europska komsija procijenila da je prošle godine hrvatski BDP rastao 1,8 posto. 

MMF je optimističniji od Komisije, makar je riječ o nijansama, i kad je prošlogodišnji proračunski manjak u pitanju, jer procjenjuje da je on na oko četiri posto BDP-a, dok su u Komisiji izračunali da je 4,2 posto BDP-a. Smanjenje deficita za jedan postotni poen u 2015. godini, posljedica je, ističu u MMF-u,  povećanja proračunskih prihoda  i nekih mjera fiskalne konsolidacije, primjerice bolje kontrole proračunske potrošnje i povećanja trošarina na duhan i naftne proizvode. 

Ipak iz MMF-a upozoravaju, da bez obzira na to što su makroekonomska kretanja relativno pozitivna, trebalo voditi računa o značajnim negativnim rizicima, jer bi  pogoršanje u vanjskom okruženju ili kašnjenje u provedbi fiskalne i strukturne reforme moglo oslabiti povjerenje i nepovoljno  bi utjecalo na daljnji rast i stvaranje novih radnih mjesta. 

– Ohrabruje poboljšanje makroekonomskih pokazatelja započeto krajem 2014. i opsežan program politika nove Vlade. Brza provedba strukturnih reforma bit će ključna za održavanje trajnog rasta i zaposlenosti te za smanjivanje ranjivosti i zaštitu od negativnih rizika, kazao je šef Misije Khaled Sakr.

Zato Hrvatskoj savjetuju daljnju fiskalnu konsolidaciju kako bi se smanjio visoki javni dug, no napominju da tu konsolidaciju treba planirati tako da bude poticajna za rast u mjeri u kojoj je to moguće. Zato bi, napominju trebalo povećati povlačenje sredstava europskih fondova, ali i smanjiti broj državnih i javnih agencija, ali i razina javne vlasti.  Nužno je i  bolje ciljati socijalna davanja i povećati efikasnosti javnog sektora i javne uprave. 

Što se tiče monetarne politike, MMF napominje da je ona i dalje fokusirana na očuvanje financijske stabilnosti, a za nedavnu mjeru HNB-a  s repo operacijama s dospijećem od četiri godine, kažu da bi mogla pomoći poticanju kreditiranja u kunama  što bi pridonijelo postupnom smanjivanju eurizacije. No, opet dodaju da bi  strukturne reforme, koje znače i  oporavak bilanca privatnog sektora, pomogle da se trenutačno dobra likvidnost u bankovnom sustavu postupno »prelije« u održivo kreditiranje privatnog sektora.