Dogovor je postignut, ali tenzije ostaju

Kako su tekli pregovori koji mijenjaju Europsku uniju: Mora li se svaki sastanak završiti u pet ujutro…

foto: Stephanie Lecocq/Pool via REUTERS

foto: Stephanie Lecocq/Pool via REUTERS

Riječ je o najdužem formalnom samitu od maratonskog sastanka u Nici u prosincu 2000. godina kad je tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio: "Nije normalno da se samit završi u pet sati ujutro."



Čelnici Europske unije nadali su se da će ponovni sastanak “uživo” nakon petomjesečne karantene olakšati napete pregovore o fondu za oporavak nakon pandemije i Višegodišnjem financijskom okviru, no to se nije dogodilo unatoč početnom entuzijazmu.


Sastanak na vrhu čelnika zemalja članica EU-a počeo je prošli tjedan u petak u svečarskoj atmosferi darivanjem dvoje čelnika koji su taj dan slavili rođendan. Njemačka kancelarka Angela Merkel navršila je 66, a njezin portugalski kolega Antonio Costa 59 godina.


Samit je bio poseban i za dansku premijerku Mette Frederiksen, koja se prošli tjedan uspjela udati iz trećeg pokušaja, pošto je ranije datume morala odgađati zbog parlamentarnih izbora i sudjelovanja na virtualnom samitu EU-a u lipnju.


Četiri dana i četiri noći




Kad je 27 čelnika jutros rano izašlo iz konferencijske dvorane kako bi predstavili dogovor, upravo su završili sastanak koji je trajao četiri dana i četiri noći.


Riječ je o najdužem formalnom samitu od maratonskog sastanka u Nici u prosincu 2000. godina kad je tadašnji francuski predsjednik Jacques Chirac izjavio: “Nije normalno da se samit završi u pet sati ujutro.”


Dva desetljeća kasnije europski sastanci na najvišoj razini nisu se puno promijenili. Europski čelnici mučili su se pokušavajući postići dogovor o sedmogodišnjem proračunu i fondu za oporavak europskog gospodarstva nakon pandemije koronavirusa.


Ne slavimo rođendane


A sve je prošlog petka počelo idilično. Pošto su razmijenili široke osmijehe, pozdrave laktovima i rođendanske poklone, čelnici su sjeli oko golemog okruglog stola u zgradi Europskog vijeća i skinuli maske s lica. Na trenutak se činilo da su pandemija i recesija daleko.


No dva dana kasnije, kad se činilo da će pregovori propasti, nizozemski premijer Mark Rutte zajedljivo je primijetio: “Nismo ovdje došli da razmjenjujemo rođendanske poklone.”


Demokratske vrijednosti nisu uvjet za dobivanje novca

Mađarska, Poljska i Nizozemska proglasile su pobjedu nakon što je poslije europskog samita ostalo otvoreno kako će se fond za oporavak od koronavirusa povezati s demokratskim vrijednostima.


Europski čelnici ispregovarali su postpandemijski fond od 750 milijardi eura i europski proračun ‘težak’ 1.1 bilijun nakon gotovo petodnevnih pregovora u Bruxellesu, ali u završnom dokumentu nisu precizirali hoće li i kako isplate novca povezati s poštivanjem vladavine prava.


Lideri su se se složili o “režimu uvjetovanosti radi zaštite proračuna”, ostavljajući Europskoj komisiji da predloži mjere. Ipak, novi mehanizam morat će prihvatiti svih 27 članica.


Postojeća pravila već omogućuju kažnjavanje članica zbog nepoštivanja demokratskih vrijednosti, ali teško ih je primijeniti i brojni čelnici, zabrinuti zbog rastuće autoritarnosti mađarskog premijera Viktora Orbana, žele da budu konkretnija.


Nejasne formulacije sa samita prevladale su nad ranijim obećanjima da će se uvesti oštriji kriteriji. EU se hvali slobodom medija i ljudskim pravima, no Europska komisija, zastupnici, stručnjaci i aktivisti kažu da su te vrijednosti na udaru u Poljskoj i Mađarskoj.


“Bit onoga što je predloženo nalazi se u nacrtima, i to je ključno”, rekao je u priopćenju nizozemski premijer Mark Rutte.


Njemačka kancelarka Angela Merkel također je kazala “da smo se u zaključcima obvezali prihvatiti i štititi…načelo vladavine prava”.


No, Orban je novinarima izjavio da je “spriječio i odbacio” pokušaje da se raspodjela novca veže uz demokratske standarde. Poljski premijer Mateusz Morawiecki je cijelu “arhitekturu nadzora” nazvao uspjehom.


Daniel Hegedus iz njemačke zaklade Marshall Fund smatra da situacija nije ‘crno-bijela’.


Samit nije “rezultirao konkretnim mehanizmom uvjetovanosti isplata i vladavine prava. No, tvrdnje Morawieckog i Orbana da su spriječili taj uvjet ne odgovara činjenicama”, istaknuo je.

Doduše, rekao je to nakon teške noći tijekom koje je izgledalo da dogovor neće biti postignut i koja je kulminirala lupanjem francuskog predsjednika Emmanuela Macrona šakom po stolu.


Financijski paket


Prvi je krug pregovora u petak – u najvećoj dvorani kako bi se osigurala socijalna distanca – počeo srdačno. Svaki je čelnik ponudio svoju viziju o tome što bi Europska unija trebala i što ne bi trebala ponuditi kao izlaz iz krize izazvane pandemijom.


Sljedećih dana na stolu je bio financijski paket vrijedan više o 1800 milijardi eura, koji je uključivao sedmogodišnji proračun od 1074 milijardi eura i instrument za oporavak od 750 milijardi, od kojih bi veći dio bio bespovratna pomoć, a ostatak zajmovi.


No, postojale su velike razlike u pogledu visine proračuna i instrumenta za oporavak te u pogledu upravljanja tim sredstvima, odnosno uvjetima za dobivanje pomoć i kontrole trošenja tih sredstava. Zahtjevi štedljive četvorke – Nizozemske, Austrije, Danske i Švedske – bili su najveća prepreka za postizanje dogovora.


Predsjednik Europskog vijeća Charles Michel čelnike je okupio u manje skupine kako bi se lakše dogovorio kompromis.


Dajte mi moj avion


Dok su najveće sile Njemačka i Francuska vodile borbe sa “štedljivom četvorkom”, neki čelnici manjih neutralnih zemalja, poput belgijske premijerke Sophie Wilmes, luksemburškog Xaviera Bettela i estonskog Jurija Ratasa, viđeni su u šetnji briselskim ulicama.


“Nalazimo se u blokadi. Vrlo je komplicirano, kompliciranije nego što sam očekivao”, priznao je tada talijanski premijer Giuseppe Conte.


U jednome je trenutku Macron navodno svom osoblju zapovijedio da pripremi predsjednički zrakoplov za povratak u Pariz, ne bi li izvršio dodatni pritisak na pregovarače. Rutte je u razgovoru s nizozemskim novinarima samo slegnuo ramenima i govorio da ne pristaje na nikakve ultimatume.


Napetosti na vrhuncu


U nedjelju i ponedjeljak napetosti su dostizale vrhunac. Jedan se diplomat želio da “štedljive zemlje” prijete “rastrošnima” da će ih kazniti tržište, dok je Macron nakon tri dana neuspješnih rasprava optuživao neke zemlje da zbog svoje “sebičnosti” ugrožavaju “europski projekt”.


Prema navodima svjedoka, Macron je u jednom trenutku napao austrijskog kancelara Sebastiana Kurza jer je napustio dvoranu zbog telefonskog poziva, a Ruttea je optužio da se ponaša poput bivšeg britanskog premijera Davida Camerona, čija je strategija “loše završila”.


U ponedjeljak u zoru, Kurz je uzvratio udarac Macronu. “Razumljivo je da neki ljudi, kad ne spavaju dovoljno, izgube kontrolu”, rekao je.


U utorak rano ujutro dogovor o planu oporavka EU-a teškom 750 milijardi eura i sedmogodišnjem proračunu od 1074 milijarde eura napokon je postignut. Plan za oporavak od 750 milijardi eura predviđa 390 milijardi bespovratne pomoći i 360 milijardi zajmova.


Ipak, mnogi se pitaju, mora li svaki ključan samit EU-a završiti u pet sati ujutro?