Pentagon pripremio sve detalje vojne operacije protiv iranskih nuklearnih kapaciteta

Izrael i Sjedinjene Države se spremaju u rat

Jagoda Vukušić

Uspije li Netanyahu nagovoriti Obamu i napad na Iran postane realnost, posljedice će biti strahovite u prvom redu za Izrael, upozorio je Šeik Naim Qasem, zamjenik glavnog tajnika Hezbolaha



Uoči dugo pripremanog posjeta izraelskog premijera Benjamina Netanyahua Washintogu  izraelski i američki mediji puno pažnje poklanjaju svim zbivanjima u vezi s posjetom, posebno njenim najvažnijim sadržajem – izraelskim najavama napada na iranska nuklearna postrojenja.



Iranci su danas pozvani na parlamentarne izbore od kojih se ništa bitno ne očekuje. Za 290 mjesta u Madžlisu natječe se 3.444 kandidata, a borba se vodi između dviju konzervativnih struja. Prvu okupljaju sadašnji predsjednik parlamenta Ali Laridžani i teheranski gradonačelnik Moahamad Baker Kalibati koji kritizira Ahmadinedžada zbog njegove gospodarske politike. Suprotstavlja im se također konzervativna Fronta postojanosti islamske revolucije koja sebe smatra pravim tumačem misli vrhovnoga vođe i brani stajališta predsjednika Ahmadinedžada. Reformisti su pometeni represijom koja je zabranila njihova dva vodeća pokreta. Njihove su vođe uglavnom u zatvoru ili kućnome pritvoru, javlja Reuters, a samo su male reformske stranke uspjele progurati nekoliko svojih lista u nadi da će očuvati zastupnike u Madžlisu. U sadašnjem je sazivu 60-ak reformskih zastupnika. Ovi su izbori prvi nakon predsjedničkih 2009. godine kada je reizbor konzervativnog predsjednika Mahmuda Ahmadinedžada potaknuo masovne prosvjede i jednu od najtežih kriza u povijesti Islamske Republike. Kako konzervativni krugovi mogu biti sigurni da će i u idućem sazivu dominirati parlamentom (Madžlis) glavna briga režima je odaziv birača. Predsjednik Ahmadinedžad pozvao je Irance da izaberu »snažan i popularan parlament« dok je vrhovni vjerski vođa, ajatolah Ali Hamnei, pozvao birače neka se glasovanjem odupru neprijatelju, odnosno međunarodnoj zajednici koja embargom kažnjava Iran zbog nuklearnog programa, javio je AFP. Službena kampanja uglavnom je zanemarivala gospodarska i socijalna pitanja unatoč 20-postotnoj inflaciji i nezaposlenosti od 12 posto. Nije se bavila ni vanjskom politikom, no sankcije i međunarodna izolacija sve više utječu na svakodnevni život građana, kao i izraelska prijetnja preventivnim vojnim napadom na iranska nuklearna postrojenja. Iranske vlasti od 2009. ulažu velika sredstva kako bi spriječile protuvladine prosvjede, no za danas, navodno, nisu predviđene posebne mjere. Amnesty International, međutim, upozorava da su zadnjih tjedana vlasti pojačale represivne mjere i u zatvor privodile oporbene osobe i dodatno ograničile pristup internetu.


Izraelski Haaretz je objavio Bloombergove informacije o tome kako se unatoč relativnoj miroljubivoj retorici Bijele kuće, Pentagon vrlo ozbiljno priprema za vojnu soluciju. Zapovjednik američkoj vojnog zrakoplovstva general Norton Schwartz priznao je naime novinarima kako je Washington pripremio vojnu operaciju i isplanirao napade na iranske nuklearne kapacitete ukoliko konflikt na Bliskom istoku eskalira.


Nagovaranje Obame




No, Bloomberg je otišao i korak dalje i citirao izvor iz Pentagona, koji je zbog tajnosti podataka inzistirao na anonimnosti, da pripreme uključuju osiguranje goriva za izraelske avione i njihovo punjenje u zraku, napade na Islamsku revolucionarnu gardu, iranske vojne baze, ali i ministarstvo sigurnosti i obavještajnih poslova.


Stvaranju ratne atmosfere svakako pridonosi i Washington Post koji se nedavno  bavio temom koliko bi tzv. bunker bombe, što ih posjeduje američka vojska, mogle efikasno razoriti u zemlju duboko ukopana iranska postrojenja za obogaćivanje uranija. No, ono oko čega nitko nema dilema je pitanje hoće li Benjamin Netanyahu učiniti sve da Barack Obama javno podupre napad na Iran.


Poznato je, naime, da između Jeruzalema i Washingtona postoji bitna razlika u gledanju na to kojim sredstvima rješavati problem iranskog nuklearnog programa,  Haaretz međutim javlja da se u pripremi ovog sastanka intenzivno radi na smanjenju razlika i rastu povjerenja između dvojice političara.


Uspije li Netanyahu nagovoriti Obamu i napad na Iran postane realnost, posljedice će biti strahovite u prvom redu za Izrael, upozorio je libanonski Hezbolah. Izrael kao da nije svjestan da će svojim postupkom dovesti do eksplozije na Bliskom istoku, koju više nitko neće moći kontrolirati, izjavio je za Reuters  šeik Naim Qasem, zamjenik glavnog tajnika proiranske vojne i političke organizacije Hezbolah.


Qasem upozorava i da su Hezbolahovi borci danas daleko bolje uvježbani i naoružani te da je njihova sposobnost da uzvrate Izraelu daleko veća nego što je bila 2006. godine kada su s Izraelom vodili jednomjesečni rat  u južnom dijelu Libanona. Smatra i da su prošla vremena kada je Izrael napadao, a ljudi šutjeli.


Upozorenja iz Hezbolaha


»Izrael može početi rat,  ali on ništa ne zna o posljedicama koje će izazvati, kao i o svojoj nesposobnosti da ih kontrolira«, istaknuo je Qasem.


Zanimljiv je i stav Hezbolaha o narodnim revolucijama na Bliskom istoku, tzv. Arapskom proljeću. Oni ih podupiru s izuzetkom sirijskog, štoviše, Hezbolah vjeruje u to da će Asad opstati. Qasem je kao organizatora sirijske pobune optužio Sjedinjene Države koje se prema njegovom uvidu prema arapskim revolucijama odnose sektaški.


Hezbolahov čelnik je s Reutersovim novinarima razgovarao  na nepoznatoj lokaciji u Bejrutu. Na mjesto susreta novinari su najprije prevezeni u automobilu sa zatamnjenim staklima, pa su preko podzemne garaže stigli do lifta koji ih je prebacio u prostoriju s prekrivenim staklima. Sva ta predostrožnost trebala je kao zaštita od mogućeg izraelskog napada. Posljednji se dogodio 1992. godine kada je ubijen tadašnji Hezbolahov lider.