Hollande je ponovno potvrdio »punu potporu Francuske oporbi, po našem mišljenju i po mišljenju većeg dijela međunarodne zajednice jedinom predstavniku sirijskog naroda«.Prema navodima časopisa, glavni sadržaj tih užurbanih razgovora bio je upravo napad kemijskim oružjem. Časopis tvrdi da je na osnovu tih razgovora američka administracija uvjerena da Asadov režim stoji iza napada bojnim otrovima prošlog tjedna te će na osnovu njega i pokrenuti ratni stroj kao svojevrsnu kaznenu ekspediciju.

Činjenica je, međutim, da informacija objavljena u Foreign Policy nekako neodoljivo podsjeća, prvo, na svojedobni irački scenarij kada su Amerikanci također posjedovali »dokaz«, tada je to bila satelitska snimka Sadamovog kontigenta sredstava za masovno uništavanje, te drugo, na pokušaj da se krajnje kontroverznom sustavu za praćenje telefonskih razgovora u i izvan Amerike ponovo pokuša dati pozitivan imidž jer, eto, stvarno služi za otkrivanje terorističkih akcija.

Potvrda Snowdena

Zasad je nalazom američkih obavještajaca, međutim, samo potvrđena Snowdenova tvrdnja da se obavještajnim sustavom odista prisluškuju razgovori, a hoće li to biti i jedini dokaz na osnovu kojih će biti pokrenuta vojna intervencija, znat će se do kraja tjedna, do kada se Washington obvezao svojim saveznicima dostaviti deklasificirane dokaze o umiješanosti režima u napad bojnim otrovima. Kako bilo, ti će dokazi, kako novinarima AFP-a tvrde dobro upućeni dužnosnici, biti pokriće za vojnu operaciju kojoj cilj neće biti rušenje Asada već samo njegovo kažnjavanje.

Časopis Time piše da će se vojni napad najvjerojatnije usredotočiti na Asadovo topništvo, čak ne ni na pokušaj uništenja zaliha kemijskog oružja jer je to vrlo teško postići oslanjajući se samo na zračne udare, tvrde stručnjaci. Takva strategija Washingtonu će donijeti potporu europskih i arapskih zemalja, koje bi sigurno bile oprezne prema upuštanju u još jedan pravi rat. »To će biti jednokratna operacija, u trajanju od jednog ili dva dana«, kaže Francois Heisburg, čelnik Međunarodnog istiuta za strateške studije u Londonu. »Neće to biti deklaracija rata, niti će međunarodna koalicija ući u Siriju i zbaciti Asada«, prenio je Reuters.

Sirija nije Libija

Time navodi i da će izazovi napada na Siriju biti veći od onih u Libiji, primerice. Sirija ima ozbiljniju protuzračnu obranu, opremljenu sofisticiranim ruskim sustavima, a vjeruje se da je u dvoipogodišnjem sirijskom građanskom ratu ostala manje-više netaknuta. »Neće biti lako, ali daleko od toga da je nemoguće«, kazao je bivši britanski vojni ataše u Parizu Philip Stonor.

Procjenjuje se da će trenutak za intervenciju nastupiti kada UN-ovi inspektori dovrše svoj posao u Siriji. Sve dok su oni u Siriji, napadi zapadne koalicije predvođeni Sjedinjenim Državama nisu vjerojatni jer bi ugrozili njihovu sigurnost. U srijedu je i iz Den Haaga glavni tajnik UN-a Ban Ki-moon pozvao sve zainteresirane da istražiteljima daju vremena da utvrde jesu li i koje vojne snage upotrebile kemijsko oružje u sirijskom građanskom ratu. Pritom se koristio riječima Johna Lennona »dajte šansu miru«. Rekao je da je sada bitno utvrditi činjenice.

Iransko upozorenje

– UN-ova istraživačka ekipa sada je na terenu kako bi to ustanovila. Samo nekoliko dana nakon napada prikupili su vrijedne uzroke i razgovarali sa žrtvama i svjedocima. Ekipi treba vremena da obavi svoj posao, rekao je Ki-moon. Prvi nalazi, kako objavljuje Huffington Post izvještaj UN-a, pokazuju da su pri napadu na civile odista korištene neke supstance bojnih otrova.

U srijedu je Iran, uz Rusiju i Kinu treći Asadov saveznik, upozorio na katastrofalne posljedice intervencije. »Američka intervencija bit će katastrofa za regiju«, kazao je iranski vrhovni vođa ajatolah Ali Hamnei jer je ta regija »bure baruta i ne može se predvidjeti budućnost« u slučaju vojnog udara na režim u Damasku. Službeni Teheran strahuje da bi s padom Asada Zapad u Siriji instalirao radikalne sunitske muslimanske vođe bliske Saudijskoj Arabiji, oštre protivnike šijitskog Irana. Iranski su dužnosnici osudili prošlotjedni kemijski napad kojega je Iran i sam bio žrtva u iračko-iranskom ratu, no Teheran za napad nervnim plinom optužuje pobunjenike. Osim Irana, oštra upozorenja protiv napada danima odašilje Rusija, redoviti dobavljač oružja za sirijski režim,  koja je, međutim, počela evakuirati svoje državljane iz Sirije.