Nervi grčkih, ali i europskih čelnika sve su napetiji. Otkucavaju posljednji dani za spas od bankrota Grčke, koji bi za ovu zemlju značio tragediju, ali bi donio dramu i za cijelu eurozonu.

Sve ovisi o ishodu dvaju pregovora koji su nastavljeni u ponedjeljak u Ateni, a koji su trebali biti okončani još prošlog tjedna.  Prve od dvaju ključnih pregovora vode grčki političari iz vladajuće koalicije, koji trebaju postići konsenzus oko novog programa budžetske štednje.

Inicijalno je bilo najavljeno da će to završiti do ponedjeljka u podne, ali umjesto toga rano poslijepodne stigla je vijest da se sve odgađa za utorak. Druge razgovore u koje su uprte sve europske oči, vode grčki dužnosnici i privatni kreditori o otpisu 100 milijardi eura duga, što čini polovicu ukupnih grčkih dugovanja privatnom sektoru.

Predizborna groznica

Nužan je pozitivan ishod i jednih i drugih pregovora jer jedino u tom slučaju zemlja će dobiti novu tranšu međunarodne pomoći, tešku 130 milijardi eura, te će onda moći otplatiti zajam od 14,5 milijardi eura koji stiže ne naplatu za mjesec i pol dana – 20. ožujka. Samo ako se sve to realizira, neće morati proglasiti stečaj.

Grčki premijer Lucas Papademos  postigao je dogovor oko daljnjeg smanjivanja proračunskog manjka sa svojim kolegama iz tročlane koalicije samo o generalnim stavovima –  da se javna potrošnja ove godine smanji za 1,5 posto BDP-a i da se reformira tržište rada. Oko najproblematičnijih pitanja – smanjivanja plaća i mirovina te otkaza u državnim i javnim službama, razgovor je nastavljen.

Papademosovi politički partneri svjesni su da rezova državnih plaća mora biti te načelno podržavaju smanjivanje minimalne nadnice i bonusa, što se u Grčkoj i dalje isplaćuju kao 13. i 14. plaća godišnje.

Spremni su podržati i rezanje broja radnih mjesta koja se financiraju iz proračuna, no svi ti potezi, drže, trebali bi biti znatno blaži nego što predlaže premijer. Razlog zašto grčki stranački lideri sve teže pristaju na radikalne rezove jesu skori parlamentarni izbori – održavaju se u travnju.

Antonis Samaras, čelnik konzervativne stranke Nova demokracija, izjavio je da se od Grčke traže takve mjere štednje kakve ona više nije u stanju podnijeti. Zanimljivo je da isto misle i čelnici Međunarodnog monetarnog fonda (MMF) koji su još prošli tjedan ocijenili da su proračunski rezovi dosegli limit koji grčki građani mogu izdržati.

MMF-ovo ublažavanje

– Morat ćemo usporiti s fiskalnim prilagodbama i krenuti brže, puno brže, s reformama koje su nužne za modernizaciju grčke ekonomije, kazao je. Dijelim frustracije grčkih dužnosnika koji smatraju da kritike koje stižu izvana previđaju kako je Grčka već puno učinila, za što je populacija platila visoku cijenu. Ako se to ne prizna, neće se pomoći mobilizaciji za potporu novim programima štednje, ustvrdio je Poul Thomsen koji za MMF nadgleda provedbu grčkog programa štednje.

Grčka je ušla u petu godine recesije. Nezaposlenost se popela na 20 posto, a broj beskućnika, koji se ovih dana doslovce smrzavaju na atenskim ulicama, u tri godine se povećao za 25 posto. Istodobno, tijekom dvije godine iz grčkih je banaka izvučeno 65 milijardi eura, a više od 20 posto ovih sredstava prebačeno je na privatne račune u britanskim i švicarskim bankama.