O izbjegličkoj krizi

Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva pozornost cijelog svijeta i rješenja na više razina, zajedničko je stajalište hrvatske predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović i mađarskog predsjednika Janosa Adera koje su iznijeli u srijedu na konferenciji za novinare nakon sastanka u službenoj rezidenciji mađarskog predsjednika u Budimpešti.

“Migrantska kriza dugoročni je problem koji zahtijeva rješavanje korijenskih uzroka migracija, odnosno stanja u mediteranskom bazenu i na Bliskom istoku, a to treba učiniti iskorjenjivanjem siromaštva, nejednakosti, borbom protiv terorizma i ekstremizma IS-a i svih drugih skupina”, rekla je novinarima predsjednica Grabar-Kitarović.

Predsjednica je ocijenila kako razvojnu politiku treba voditi tako da se u tim područjima osiguraju uvjeti dostojni života ljudi kako oni uopće ne bi imali potrebu odlaziti. Najbitnije je osigurati schengenske granice, osobito granicu između Grčke i Turske, navela je, a izvan granica EU treba uspostaviti “hot spotove”, odnosno kampove u Turskoj, Libanonu i drugim državama kako bi izbjeglice imali odgovarajuće uvjete, za zdravstvenu skrb, obrazovanje i za sve ono što je nužno za dostojanstven život.

“Mislim da smo već pomalo i zakasnili, da je u početku trebalo financijski i na svaki drugi način pomagati onim zemljama koje su izvan EU, poput Makedonije ili Srbije, u zbrinjavanju migrantskih valova koji su prelazili preko njihovog teritorija”, kazala je predsjednica

Ponovila je kako treba jasno razlikovati izbjeglice, kojima je potrebna zaštita i humanitarna pomoć, od ekonomskih migranata.

“To je humanitarno, sigurnosno i ekonomsko pitanje globalnih razmjera, pri čemu treba pokazati humano lice, kao što je Hrvatska pokazala 90-ih godina kad je zbrinjavala gotovo milijun izbjeglica i prognanika, ali treba razlikovati izbjeglice od migranata i Hrvatska ne može i neće biti hot spot za to”, istaknula je, napomenuvši kako će se i dalje zalagati za strogu kontrolu svih koji ulaze u Hrvatsku, jer iako “migracijska politika nije u okviru mojih nadležnosti,nacionalna sigurnost jest, a to tko ulazi u Hrvatsku svakako je pitanje nacionalne sigurnosti”.

Mađarski predsjednik Ader konkretno je pobrojao kratkoročna, srednjoročna i dugoročna rješenja za migrantsku krizu, napomenuvši da se za njih moraju pobrinuti ne samo države koje su njome najzahvaćenije, nego i šira međunarodna zajednica.

Tako je, po Aderu, kratkoročno nužna čvršća kontrola granica i stvaranje uvjeta za kontrolirani ulazak migranata u sve članice EU te organiziranje humanitarne skrbi svima kojima je potrebna.

Na srednji je rok najvažnije pojačati sigurnost granice između Grčke i Turske, potom izgraditi nove izbjegličke kampove u državama koje graniče s kriznim područjem, pri čemu je pozitivnim ocijenio početak pregovora između Turske i EU.

Mađarski predsjednik smatra nužnim jačanje financijske sposobnosti, odnosno fondova EU za pomoć u zbrinjavanju izbjeglica, ali i unaprjeđenje suradnje između humanitarnih organizacija te između policijskih snaga i sigurnosnih agencija kako bi se suzbila “dosad gotovo nesmetana suradnja kriminalnih skupina i krijumčara ljudi”.

Dugoročno, smatra Ader, treba postići da UN vrati prijašnju razinu potpora koje su se isplaćivale za migrante nakon što je prije devet mjeseci za polovicu smanjio dotadašnja sredstva u tu svrhu, a EU mora kontinuirano, a ne jednokratno, sudjelovati u financiranju izbjegličkih kampova.

“Kvote nisu rješenje, ali ako je riječ o njima, trebalo bi ih uvesti na globalnoj razini, jer izbjeglice, uz Europu, mogu primati i države poput SAD, Australije, Kanade, pa i Kine, koje smatramo sigurnim zemljama”, ocijenio je na kraju Janos Ader.

“Savjetnik predsjednice za vanjsku politiku još je prije mjesec dana razgovarao s premijerovim savjetnikom za vanjsku politiku i ako (u vladi) nisu znali za posjet Mađarskoj, to je njihov unutarnji problem. Ne vidim razloga za Ostojićevo prozivanje, jer ministar unutarnjih poslova baš i nema neke ovlasti u području vanjskih poslova”, rekla je predsjednica u odgovoru na novinarsko pitanje da prokomentira izjavu ministra unutarnjih poslova Ranka Ostojića da u ovom trenutku predsjednica nije trebala ići u posjet Mađarskoj.

“Posjet Mađarskoj usmjeren je upravo na rješavanje odnosa dviju susjednih i prijateljskih zemalja. Galamdžije to neće riješiti, to se rješava hladne glave, uz međusobno poštovanje i uvažavanje”, naglasila je predsjednica, istodobno napomenuvši kako “nije lijepo da na ovakav način, u stranoj zemlji, raspravljamo o našim razmiricama u Hrvatskoj”.

Grabar-Kitarović i mađarski predsjednik Janos Ader u zajedničkoj su izjavi za novinare u srijedu nakon sastanka izrazili jedinstveno stajalište o bliskoj povezanosti Hrvatske i Mađarske koje dijele ne samo višestoljetnu povijest, nego i budućnost kao susjedne države, članice NATO saveza i Europske unije.

“Ovaj posjet dogovoren je još za susreta na mojoj inauguraciji (za predsjednicu Republike Hrvatske) i držim da je doista pravovremen, u vrijeme kad trebamo dalje razvijati prijateljstvo i suradnju između dviju država”, rekla je na početku svojeg obraćanja novinarima predsjednica Grabar-Kitarović, koja boravi u službenom posjetu Mađarskoj.

“U Mađarsku dolazim s porukom prijateljstva koja se odražava u onome što sam upisala u knjigu dojmova, ali i u svakom mojem (javnom) istupu. Mađarska i Hrvatska dvije su prijateljske, susjedne države, koje dijele višestoljetnu zajedničku povijest, ali prije svega nas povezuje i zajednička budućnost u sklopu EU i NATO-a”, rekla je hrvatska predsjednica.

Rekla je da su odnosi dviju zemalja u posljednje vrijeme obilježeni agresivnom retorikom, ali da se s mađarskim kolegom suglasila da to ne smije ostaviti trajnog traga jer oni “moraju biti primjer dobrosusjedskih odnosa i prijateljstva u cijeloj EU”.

Mađarski predsjednik Janos Ader rekao je da činjenica da je ovo već četvrti sastanak između njega i hrvatske predsjednice već sama po sebi svjedoči o tome da predsjednici čine sve što mogu u interesu što boljih međudržavnih odnosa Mađarske i Hrvatske.

Ader je istaknuo kako je hrvatska predsjednica izašla iz uobičajenog protokola i u knjigu dojmova, umjesto uobičajeno kratkog, upisala veći osvrt i pročitao novinarima izvatke iz tog upisa.

“Postoje prijateljstva među narodima koja su trajna i neraskidiva, temelje se na međusobnom povjerenju, a potvrđuju u najtežim trenucima”, pročitao je Ader dio dojmova predsjednice Grabar-Kitarović.

“Moja je želja da prijateljstvo mađarskog i hrvatskog naroda postane partnerstvo koje služi našim državama”, pročitao je u nastavku Ader, rekavši da bi sad čak “mogao okončati tiskovnu konferenciju jer taj upis u cijelosti zrcali sve ono o čemu smo nas dvoje razgovarali tijekom prethodnih sastanaka i prenosi njihov duh”.

Mađarski predsjednik je potvrdu iznimno sličnih razmišljanja pronašao i u činjenici da su i on i predsjednica Grabar-Kitarović za današnji sastanak pripremili isti citat, iz djela velikog hrvatskog pisca Miroslava Krleže.

“U povijesti je između Mađara i Hrvata bilo toliko problema da bismo time mogli napuniti knjigu. Međutim, Mađare i Hrvate povezuje toliko toga da bi to moglo napuniti cijelu jednu knjižnicu”, citirao je Krležu Ader, ocijenivši kako je “upravo ta konstatacija bit svega.”

Mađarski predsjednik iznenadio je sve na konferenciji za novinare kad je na pitanje hoće li Mađarska pokazati dobru volju i uskoro vratiti Hrvatskoj vlak koji je u Mađarskoj već tri tjedna, rekavši kako ga je pitanje “iznenadilo, jer je mislio da je taj vlak već odavno vraćen u Hrvatsku”. 

“No, uvjeren sam da će se to brzo riješiti i neka to bude najveći problem u odnosima Hrvatske i Mađarske u budućnosti”, rekao je Ader.

Hrvatsku predsjednicu u nastavku posjeta Mađarskoj očekuje sastanak s premijerom Viktorom Orbanom, predavanje na budimpeštanskom sveučilištu Korvinus na temu “Doprinos Hrvatske suradnji u srednjoj Europi: Vrijeme je da se ojača srednjoeuropski bok EU i NATO-a” te susret s hrvatskim iseljenicima u prostorijama hrvatskog veleposlanstva u Budimpešti.

U četvrtak i petak će, na poziv predsjednika Adera, kao gost sudjelovati na sastanku na vrhu Višegradske skupine u Balatonfueredu.