Finci u nedjelju biraju novog predsjednika, čija je uloga u vođenju vanjske politike postala važnija zbog rasta tenzija sa susjednom Rusijom izazvanih ratom u Ukrajini.

Geopolitičke promjene u Europi zadavat će najviše glavobolje novom predsjedniku, koji je i vrhovni zapovjednik finskih oružanih snaga.

Dvojica političara prevode ukupno devetero kandidata: bivši konzervativni premijer Alexander Stubb i bivši ministar vanjskih poslova Pekka Haavisto iz Zelene stranke koji je neovisni kandidat.

Ispitivanja javnog mnijenja sugeriraju da će oni vjerojatno ići u drugi krug izbora 11. veljače.

„Idući predsjednik republike bit će prije svega predsjednik Zapada, predsjednik članice NATO-a, a jedan od naših najvažnijih odnosa naše je partnerstvo sa Sjedinjenim Državama”, rekao je Stubb nedavno u televizijskom intervjuu.

Odnosi između Moskve i Helsinkija pogoršali su se nakon ruske invazije na Ukrajinu u veljači 2022., potaknuvši Finsku da odustane od dugogodišnje vojne neutralnosti i pridruži se NATO-u u travnju 2023.

Rusija, s kojom Finska dijeli granicu dugu 1340 kilometara, brzo je upozorila da će odgovoriti „protumjerama”.

Nekoliko mjeseci kasnije, u kolovozu 2023., Finska je zabilježila povećani priljev migranata bez viza na istočnoj granici.

Helsinki smatra da je riječ o hibridnom napadu Moskve kako bi destabilizirala zemlju. Finska je zatvorila svoju istočnu granicu u studenom.

U poslijehladnoratovskom razdoblju Helsinki je održavao dobre odnose s Moskvom.

Sadašnji predsjednik Sauli Niinisto ponosio se bliskim odnosima s ruskim predsjednikom Vladimirom Putinom prije nego je postao jedan od njegovih najžešćih kritičara.

Svi predsjednički kandidati zagovaraju neovisnost Finske i njezinu novu ulogu kao članice NATO-a, rekla je Hanna Wass, zamjenica dekana Fakulteta društvenih znanosti Sveučilišta u Helsinkiju.

„Svi izgleda da imaju snažnu ideju koja naglašava samodostatnost, u smislu da bi Finska u budućnosti trebala neovisno voditi brigu o svojoj obrani i također aktivno pridonositi izgradnji zajedničke europske obrane i nordijske suradnje”, rekla je Wass za AFP.

Tuomas Forsberg, profesor vanjske politike na Sveučilištu u Tampereu, rekao je da svi kandidati imaju slična vanjskopolitička stajališta.

„Bit će više riječ o izboru osobe, na osnovi njezine vjerodostojnosti i pouzdanosti i kako je se percipira kao vanjskopolitičkog lidera, i određenih vrijednosti i što osoba predstavlja”, rekao je.

Finci vjeruju predsjedniku

Ispitivanje javnog mnijenja, čije je rezultate u ponedjeljak objavio dnevni list Helsingin Sanomat, pokazalo je da je Stubb u vodstvu s 22 posto potpore birača, a Haavisto na drugom mjestu s 20 posto.

„Obojica imaju veliko iskustvo u unutarnoj i vanjskoj politici, što birači izgleda najviše cijene”, rekla je Wass.

„Poznati su političari već dugo vremena, nekoliko generacija.”

Premda dijele slična politička stajališta, Haavisto i Stubb imaju različit ‘background’, rekao je Forsberg.

„Njihov ‘background’ i vrijednosti… prilično su različiti jer je Alex više predstavnik desnice, a Haavisto ljevice – čak i ako Haavisto pokušava naglasiti da kod njega nema ničeg ‘crvenog’, da zastupa srednji put kao Zeleni.”

U drugom krugu izbora presuditi bi mogle debate, rekao je Forsberg.

Odmah iza njih dvojice slijedi kandidat krajnje desne Stranke Finaca, Jussi Halla-aho, kojeg podržava 18 posto birača, a iza njega je bivši europski povjerenik Olli Rehn, kojeg podržava Stranka centra, s potporom od 12 posto.

I Halla-aho i Rehn mogli bi ući u drugi krug, rekao je Forsberg.

U ozračju obilježenom općim skepticizmom u pogledu toga što se može postići putem parlamentarne politike, Finci radije više vjeruju u instituciju predsjednika, rekla je Wass.

„Predsjednika se smatra snažnim akterom kojem ljudi vjeruju.”

Odziv birača na predsjedničkim izborima u Finskoj obično je oko 70 posto.