Predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen jučer je u govoru pred Europskim parlamentom polemizirala sa stajalištima američke administracije o Starom kontinentu naglasivši da »Europa ne smije dopustiti da je određuju tuđi svjetonazori«.

– Nikog ne bi trebalo šokirati ono što drugi govore o Europi. No, to ne bi bilo prvi put da se pretpostavke o Europi pokažu zastarjelima, rekla je Von der Leyen najavljujući prioritete današnjeg sastanka Europskog vijeća na kojem će šefovi država i vlada članica među ostalim raspravljati i o načinu na koji EU namjerava financirati Ukrajinu u sljedeće dvije godine.

Svijet predatora

Naravno, Von der Leyen nije mogla ne spomenuti Nacionalnu sigurnosnu strategiju američke vlade objavljenu prošlog tjedna, a koja je krajnje kritičnu prema EU-u. Administracija američkog predsjednika Donalda Trumpa početkom prosinca objavila je strategiju za nacionalnu sigurnost koja je iznenadila mnoge zbog kritičnosti prema Europi kojoj prema tom dokumentu prijeti »civilizacijska erozija«.

Govoreći pak o današnjem samitu na vrhu EU-a na kojem je najvažnija točka odluka o tome hoće li Europa Rusiji praktički oduzeti 210 milijardi eura koje ruska središnja banka ima pohranjene u Belgiji i taj novac iskoristiti za vojnu i gospodarsku pomoć Ukrajini, Von der Leyen je rekla da se EU »mora suočiti sa stvarnošću svijeta koji je postao opasan i transakcijski, pun ratova i predatora«.

– Mi Europljani se moramo braniti i ovisiti sami o sebi. Jučerašnji mir je prošao, nemamo vremena za nostalgiju, rekla je Von der Leyen. Dodala je da »Europa mora biti u potpunosti odgovorna za svoju sigurnost«.

– To više nije samo opcija. To je nužno. Europa je ove godine više napravila za svoju obranu nego u zadnjem desetljeću. U zadnjih deset godina u obrambeni fond stavili smo osam milijardi eura, a samo ove godine smo do 2030. omogućili 800 milijardi eura, pohvalila se Von der Leyen.

Inače već danima, a sigurno i tijekom njenog govora, traju užurbane konzultacije oko toga hoće li se EU odlučiti Rusiji oduzeti 210 milijardi eura i usmjeriti ih prema Ukrajini. Protiv ove odluke još uvijek je Belgija na čijem se teritoriju nalazi institucija u kojoj su pohranjene ruske milijarde i koja se boji odmazde Kremlja. Protiv ove odluke su i Mađarska i Slovačka, a neki mediji koji djeluju u Bruxellesu javljaju da dvojbe oko ove odluke imaju i Italija, Malta, Bugarska i Češka. Kako bi zaobišli Mađarsku koja se snažno protivi ovom aranžmanu, vrh EU-a promijenio je način donošenja odluke pa sada za nju treba kvalificirana većina, odnosno nije ju potrebno donositi jednoglasno.

Napredak u dogovorima

Mađarski premijer Viktor Orban jako je kritizirao ovu promjenu u načinu donošenja odluke, a jučer je objavio da je dobio jamstvo Rusije da će ova zemlja u svom odgovoru na eventualno oduzimanje novaca paziti kako je koja zemlja EU-a glasovala.

– Ruska će reakcija biti snažna, ali će uzeti u obzir stavove pojedinih zemalja o tom pitanju, objavio je Orban. Dodao je da je »Mađarska poštovala lojalnu suradnju u vezi sa zamrznutom ruskom imovinom«.

– EU je odgovorio oduzimanjem prava Mađarskoj. Time se napušta načelo lojalne suradnje u raspravi o sankcijama i postavlja opasan presedan. Neprihvatljivo!, poručio je Orban.

S druge pak strane svjetske agencije javljaju da postoji i napredak u dogovorima zemalja članica oko zapljene ruske imovine. Dodaje se da će neke ključne odluke, uključujući jamstva za Belgiju, gdje se nalazi većina imovine, biti donesene tek na današnjem samitu EU-a. Belgija je rekla da će pristati na plan samo ako u njemu sudjeluju i druge zemlje EU-a koje posjeduju rusku imovinu. Veleposlanici vlada EU-a navodno su riješili ovo pitanje na razgovorima u ponedjeljak.