Slovačka tehnička Vlada koja vodi zemlju do formiranja nove, koja će proizaći iz rezultata parlamentarnih izbora održanih prošle subote, prestala je donositi odluke o slanju vojne pomoći Ukrajini. U priopćenju koje je prekjučer odaslano javnosti ovaj se potez objašnjava činjenicom da su u tijeku pregovori za sastavljanje vlade koje vode stranke koje se protive slanju slovačkog naoružanja Ukrajini.

Mandat u rukama

Relativni pobjednik izbora u Slovačkoj održanih prošle subote Robert Fico dobio je u ponedjeljak mandat za sastavljanje nove vlade nakon što je doveo svoju stranku SMER-SSD do pobjede obećanjima da će prekinuti vojnu pomoć Ukrajini. Mandat mu je pomalo nevoljko dodijelila predsjednica Republike Zuzana Čaputova izjavivši da su »izborni rezultati povezani s raznim brigama za mnoge ljude«, ali i da je »zadatak šefa države poštivanje rezultata demokratskih izbora«.

​Čaputova je inače bivša dužnosnica stranke Progresivna Slovačka (PS) koja će u novom sazivu slovačkog parlamenta biti druga po snazi, odmah iz Ficovog SMER-SSD-a. Slovačka je za razliku od Hrvatske uređena država i postupak sastavljanja vlade nakon parlamentarnih izbora jasno je propisan Ustavom i zakonima. Pa se ne može dogoditi političko nasilje kakvo se u Hrvatskoj dogodilo 2015. godine kada je tadašnja predsjednica države Kolinda Grabar-Kitarović samo nekoliko tjedana nakon izbora željela raspisati nove kako bi u interregnumu imenovala svoju vladu.

Ficova stranka dobila je najviše glasova i on je zato prvi dobio mandat za sastavljanje nove vlade. Ako on to ne uspije napraviti u određenom roku, on će mandat vratiti predsjednici koja će ga onda dati čelniku druge po snazi parlamentarne stranke, prvom čovjeku PS-a Michalu Šimečki.

Što se tiče same Slovačke, Europa, ali i dobar dio svijeta pažljivo je pratio tamošnje parlamentarne izbore zbog toga jer je Fico najavio da će u slučaju izborne pobjede zaustaviti svu vojnu pomoć Ukrajini. Ako bi se to dogodilo Europa bi dobila još jednog Viktora Orbana. Naime, mađarski premijer također odbija ideju da njegova zemlja isporučuje oružje Ukrajini, a zabranio je i da druge zemlje dostavljaju oružje Ukrajincima preko mađarskog teritorija.

Hoće li se to na kraju i dogoditi, ovisi o tome hoće li Fico uspjeti sastaviti vladajuću većinu u parlamentu koja bi ga imenovala premijerom. Fico je vodio kampanju na retorici koja bi Slovačku, članicu Europske unije i NATO-a, približila Mađarskoj kao zemljama EU-a koje osporavaju konsenzualnu podršku bloka Ukrajini protiv Rusije.

No činjenica je da će mu trebati druge stranke za formiranje koalicije pa bi to moglo spriječiti bilo kakav politički obrat. Proruski Fico i njegova stranka SMER-SSD osvojili su gotovo 23 posto glasova na izborima održanim prošle subote, a liberalni protukandidat, stranka Progresivna Slovačka (PS), osvojila je 18 posto. Stoga se očekuje se da će se Fico obratiti HLAS-u (Glasu), proeuropskoj stranci koja se odvojila od SMER-a 2020., a najvjerojatnije i proruskoj Slovačkoj nacionalnoj stranci (SNS), koja je dobila 5,6 posto podrške birača, kako bi se oformila većinska koalicija. HLAS, na čelu s Ficovim bivšim kolegom i premijerom Peterom Pellegrinijem, mogao bi izvršiti umjereni utjecaj u vladi SMER-a ili podržati potencijalnu koaliciju koju predvodi PS ako propadnu pregovori sa SMER-om.

Iako je u oporbi bio nastrojen protiv Zapada, odnosno izravne vojne pomoći koji NATO upućuje Ukrajini, analitičari kažu da Fico može biti pragmatičan, što se pokazalo dok je kao premijer uveo Slovačku u eurozonu i izbjegao velike sukobe sa saveznicima.

​Fico je najavio da će prekinuti isporuke vojne pomoći Ukrajini, koja graniči sa Slovačkom na zapadu, kao i da je isporuka naoružanja produžila rat. Dodao je da humanitarnu pomoć i pomoć u obnovi Ukrajine, ali ne i vojnu. Pozvao je na mirovne pregovore, čime je zauzeo slično stajalište kao i Orban. Ukrajina i zapadni saveznici su protiv toga i tvrde da bi to samo ohrabrilo Rusiju.

Peter Pellegrini, čelnik trećeplasirane stranke na nedavnim slovačkim izborima, rekao je da je otvoren za pregovore s grupacijama s cijelog političkog spektra. Pellegrini, čelnik HLAS-SD-a i bivši premijer, u utorak je razgovarao sa slovačkom predsjednicom Zuzanom Čaputovom, rekavši da će se prvo sastati s Ficom, te da će »voditi pregovore odgovorno kako bi se formirala vlast«. Pellegrinijeva stranka završila je treća s 14,7 posto.

Cinični pragmatičar

On je stranku osnovao 2020. nakon napuštanja SMER-a, a Fica je zamijenio i na poziciji premijera nakon što je on odstupio poslije prosvjeda zbog ubojstva novinara Jana Kuciaka. Pellegrini je ranije rekao da su HLAS i SMER-SSD »politički i ideološki« bliskiji te da je »Slovačka željela Roberta Fica«.

Fico je već bio premijer od 2006. do 2010. te od 2012. do 2018. godine. Fico, sklon Rusiji Vladimira Putina, pozvao je na prekid vojne pomoći Ukrajini, predsjednicu je nazivao »američkom agenticom«, a njemačku vojsku »Wehrmachtom«. Sukobio se i s predsjednikom Europskih socijalista (PES), bivšim švedskim premijerom Stefanom Löfvenom, koji je zaprijetio da će izbaciti SMER-SSD iz te grupacije ako Fico ne promijeni stav oko rusko-ukrajinskog sukoba.

Medutim, nije baš do kraja sasvim jasno koliko bi Fico, u slučaju da zaista uspije formirati Vladu i postane premijer, bio dosljedan u svom protivljenju slanju vojne pomoći Ukrajini, a koliko bi mu to bio samo predmet za trgovanje kako bi od EU-a ishodio dodatan novac za Slovačku.

U ovom trenutku on čvrsto stoji na svom antiukrajinskom stajalištu, i spreman je oko toga riskirati otvoreni razdor s europskim socijalistima u kojima je njegova stranka još uvijek članica. Ali poznavatelji političkih prilika u Slovačkoj smatraju ga ciničnim pragmatičarem koji u prvom redu želi vlast, a s njom i izbjegavanje bilo kakvo istraga o mutnim radnjama do kojih je došlo za vrijeme njegova prethodna tri mandata na čelu Slovačke. On silno želi iskoristiti europska sredstva za povećanje javne potrošnje.