Nakon što Desus 22. veljače izađe iz vlade, do ratifikacije hrvatskog pristupnog pregovora doći će »zaista teško«, kazao je slovenski šef diplomacije
Slovenski ministar vanjskih poslova Karl Erjavec izrazio je u utorak umjereni optimizam u pogledu mogućnosti rješenja pitanja Ljubljanske banke, u razgovoru za Slovensku televiziju pred svoj susret u srijedu s hrvatskom ministricom vanjskih i europskih poslova Vesnom Pusić u Sloveniji.
»Uvjeren sam da će se rješenje naći, a treba ga naći pravovremeno, kako bi se na zasjedanju slovenskog parlamenta početkom idućeg mjeseca mogao ratificirati hrvatski priostupni ugovor s EU-om«, rekao je Erjavec u razgovoru za emisiju »Razkrito« Slovenske televizije.
»Ja sam optimist, drugo nam ni ne preostaje, moramo naći rješenje«, rekao je Erjavec, dodavši kako ne bi želio da se rješenje ne nađe, a on i Slovenija onda postanu krivac što Hrvatska 1. srpnja nije postala članicom EU-a.
Ako se rješenje ne bi našlo u tzv. sukcesijskom okviru koji bi mogao kasnije biti i model za rješavanje pitanja Ljubljanske banke s ostalim državama u regiji prilikom njihova ulaska u EU, onda bi posljedice za Hrvatsku mogle biti vrlo teške jer ne bi u EU ušla s 1. srpnja, kako to očekuje, rekao je slovenski ministar.
Hrvatska u tom slučaju ne bi mogla dobiti već osigurana pristupna sredstva Unije, ocijenio je. Osim toga, rekao je Erjavec, ako Slovenija ne ratificira sadašnji hrvatski pristupni ugovor, postupak njegove ratifikacije morao bi se kasnije ponoviti u svim državama članicama, a između dviju država došlo bi do »povijesne zamjerke« koju Erjavec ne bi želio primiti na svoja leđa.
Erjavec je rekao kako su se on i Pusić u današnjem telefonskom razgovoru suglasili da će nakon sutrašnjeg njihova sastanka u Otočcu ob Krki, te sastanka stručnjaka dviju zemalja Zdravka Rogića i Franca Arhara na istom mjestu, vjerojatno biti potrebna još dva susreta u istom formatu kako bi se rješenje za Ljubljansku banku našlo i bilo odobreno od dviju vlada.
Erjavec je već ranije, doduše, najavljivao kako je spreman i nakon ostavke ostati raditi u vladi ne bi li se riješio problem Ljubljanske banke, a onda i na vrijeme ratificirao hrvatski pristupni ugovor u slovenskom parlamentu. A sljedeća sjednica parlamenta održat će se od 4. do 8. ožujka, tako da će to najvjerojatnije biti i zadnja prilika za ratifikaciju hrvatskog ugovora u Sloveniji, koja jedina od svih članica EU još nije ni započela postupak ratifikacije. Zbog političke krize i osipanja vladajuće koalicije, koja će uskoro, nakon odlaska Erjavčeve stranke i slovenskih pučana iz vladajuće koalicije, ostati na samo 30 od 90 zastupnika u parlamentu, ništa više nije sigurno i sve postaje moguće, pa i konačan pad sadašnje manjinske vlade, raspuštanje parlamenta i raspisivanje novih izbora.
Paralelno s raspadom sadašnje koalicije u Sloveniji se vode pregovori o sastavljanju nove parlamentarne većine, u koju bi umjesto Janšine stranke ušla Pozitivna Slovenija koju je donedavno vodio gradonačelnik Ljubljane Zoran Janković, koji je zbog optužbi za korupciju zamrznuo svoj predsjednički mandat. Uvjet za rušenje sadašnje vlade po slovenskom je ustavu dogovor o novoj vladi i novom mandataru, jer u protivnom izglasavanje nepovjerenja svojoj vladi može zatražiti isključivo premijer Janša.
Prebijanje dugova
Čini se da slovenska politika sadašnji vremenski tjesnac za koji je sama odgovorna vješto koristi kao dodatan pritisak na Hrvatsku, kako bi Zagreb prihvatio rješenje koje odgovara Sloveniji. Erjavec tvrdi da je optimist kada je riječ o dogovoru s hrvatskom stranom, ali je i jučer na prvo mjesto stavljao rješavanje pitanja Ljubljanske banke, a tek potom i ratifikaciju hrvatskog ugovora. Naime, Slovenija uvjetuje ratifikaciju hrvatskog ugovora ne rješavanjem problema Ljubljanske banke, nego povlačenjem hrvatskih tužbi protiv Ljubljanske i Nove ljubljanske banke, dok Hrvatska odbija povući tužbe bez alternativnog rješenja tog problema, jer bi u tom slučaju predmeti pali u zastaru, a Hrvatska izgubila 278 milijuna eura, uz pripadajuće kamate.
Iako ministrica Pusić tvrdi kako se pregovara o »tri ili četiri različite mogućnosti«, čini se da se »rješenje« spora nazire u međusobnom prebijanju potraživanja i poravnavanju dugova, zbog čega bi Hrvatska od Ljubljane dobila tek oko 150 milijuna eura. Dug Ljubljanske banka Hrvatskoj na ime prenesene štednje od 278 milijuna eura, čemu valja pripisati i kamate od 421 milijun eura, u tom bi se slučaju prebio potraživanjima druge strane. Jedno je sigurno: slovenska strana odlučno odbacuje međunarodnu arbitražu, tvrdeći kako za arbitražu više nema vremena, dajući prednost prebijanju dugova.
