No unatoč nevjerojatnom uspjehu kandidatkinje krajnje desnice, koja je u izbornoj noći jedina izgledala kao prava izborna pobjednica, većina prognoza veće šanse u drugom krugu i dalje daje neuvjerljivom i blijedom socijalistu Hollandeu, nego njegovom agresivnom i nesimpatičnom suparniku Sarkozyju. Prema zadnjim ispitivanjima javnog mnijenja, Hollande u drugom krugu može računati na 56 posto, dok aktualni predsjednik osvaja 44 posto.

Međutim, o budućem stanovniku Elizejske palače odlučit će birači Marine le Pen, njih čak 18 posto, zatim 11 posto glasača koji su zaokružili ime kandidata krajnje ljevice Jean-Luca Melenchona, kao i birači kandidata centra Francoisa Bayroua, koji je osvojio devet posto glasova, dvostruko manje nego na izborima prije pet godina.

Melenchon za Hollandea

Melenchon, bivši ministar u Mitterrandovoj vladi, već je pozvao svoje birače da u drugom krugu glasaju za Hollandea, ali samo zato jer želi vidjeti Sarkozyja poraženog. Svojim ljevičarskim populizmom protiv financijske oligarhije i Europe, Melenchon je trebao biti najveće iznenađenje ovih izbora, no onda ga je neočekivano pretekla Le Pen. Bayrou će odluku o tome koga će podržati, kako je najavio, donijeti tek nakon razgovora s Hollandeom i Sarkozyjem. 

Jean-Marie le Pen lani je prepustio vodeće mjesto u Nacionalnom frontu ambicioznoj 43-godišnjoj kćeri, koja je uspjela rasističku i šovinističku retoriku stare Nacionalne fronte zaodjenuti u novo i mnogima prihvatljivije ruho, premda se i dalje radi o istoj staroj mržnji.

U svom militantnom govoru u izbornoj noći, imajući na umu skore parlamentarne izbore u lipnju, Le Pen je najavila kako »bitka za Francusku« tek počinje, te kako je prekinut monopol dviju stranaka ljevice i desnice, nakon čega »ništa više neće biti kao prije«.

Neprijatelj stranaca

Premda vidno razočaran lošim rezultatom, Sarkozy nije skrivao da će pokušati privući glasače Nacionalnog fronta, jer je i u dosadašnjoj kampanji pokazao da je zainteresiran za naklonost tog dijela biračkog tijela.

Iako je u kampanju krenuo kao »spasitelj Europe«, kako je kampanja odmicala Sarkozy se pretvarao u »spasitelja Francuske« i njezinog nacionalnog identiteta, koje je »jedino on« kadar zaštititi kako od militantnih islamista i od Europe, čini se da je na taj način upravo Sarkozy najodgovorniji za povijesni uspjeh ekstremne desnice u Francuskoj. Zemlja u kojoj živi pet milijuna doseljenika iz sjeverne Afrike na taj način polako se pretvara u zemlju koja je neprijateljska prema strancima.

Socijalist protiv fiskalnog pakta

Europa s golemom pozornošću prati francuske izbore, svjesna kako će o tome ovisiti budućnost sadašnjeg modela spašavanja eura strogim mjerama fiskalne štednje, u režiji kontroverznog njemačko-francuskog vodećeg dvojca Merkozy, kojeg, slažu se analitičari, sigurno neće zamijeniti dvojac »Merkollande«. Hollande je najavio da će u slučaju pobjede preispitati europski fiskalni pakt, a ima i posve drukčije ideje o rješavanju krize, stavljajući naglasak na gospodarski rast, dakle na razvoj i zapošljavanje, a ne samo na štednju i proračunske rezove.

Unatoč sadašnjoj Hollandeovoj prednosti i anketama u njegovu korist, izbori su daleko od završenih. Pred Hollandeom i Sarkozyjem su dva presudna tjedna kampanje i iznimno važno izravno televizijsko suočavanje, u kojem Sarkozy vidi svoju priliku.

U slučaju da Hollande pobijedi u drugom krugu, bit će to prvi put od 1995. i odlaska Francoisa Mitterranda da Peta Republika dobije socijalista u Elizejskoj palači. Sarkozy je prvi francuski predsjednik koji u prvom krugu nije bio na prvom mjestu, ali u slučaju poraza i prvi predsjednik nakon Valeryja Giscarda d’Estainga koji je ostao predsjednik »jednog mandata«.