Europska središnja banka u četvrtak je neočekivano snizila ključnu kamatnu stopu za četvrtinu postotnog boda, na 1,25 posto, čime je na neki način došlo do zaokreta u monetarnoj politici eurozone. Od travnja ove godine ECB je naime, počeo polako povećavati ključni kamatnjak.

Taj zaokret je zapravo i prvi potez novog guvernera ECB-a, Talijana, Maria Draghija, koji je na novu dužnost stupio 1. studenog, zamijenivši Jeana-Claudea Tricheta.

Trichet je na čelu ECB-a bio osam godina, pri čemu je prvi dio mandata prošao bez većih potresa, no u drugom dijelu, od 2007. naovamo morao se boriti s globalnom krizom koja je prvo pogodila financijski, potom realni, i sada u konačnici javni sektor eurozone.

Uloga ECB-a je tim složenija što je eurozona valutno homogena, ali fiskalno heterogena. Trichet je prepoznao potrebu provođenja atipične, nekonvencionalne monetarne politike otkupljivanja obveznica problematičnih članica i plasiranja ogromne količine likvidnosti na tržište.

Time je dao ključan obol ublažavanju krize u eurozoni i sprječavanju kreditnog sloma. Kada je kriza jenjala, tijekom 2010., procijenio je da je dolazi vrijeme blagog monetarnog stezanja pa je počeo pomalo podizati ključni kamatnjak što su neki ocijenili preuranjenim jer se dužnička kriza vratila kao bumerang.

Početak mandata Maria Draghija tako pada u izuzetno složeno razdoblje, a prema prvim istupima čini se da će se Draghi protiv krize boriti još ekspanzivnijom monetarnom politikom.

Prvo je najavio još snažniji otkup državnih obveznica čime je pridonio konsolidaciji tržišta nakon »grčkog udara«, a sada spušta ključnu stopu, sukladno ocjenama koje je iznio na svojoj prvoj »guvernerskoj« presici, da će »inflacija u eurozoni u idućoj godini vjerojatno kliznuti na dva posto, dok će gospodarstvo rasti slabije no što se dosad očekivalo.«

Draghi je poručio, prenosi Hina, i kako Vlade svih članica eurozone moraju »u potpunosti i što prije« ispuniti sve obveze koje su usmjerene na fiskalnu konsolidaciju i održive sustave mirovinske skrbi, a preuzele su ih na nedavnom summitu eurozone.

Pozvao je također sve vlade da hitno ubrzaju provedbu ključnih reformi, kako bi ojačale konkurentnost i fleksibilnost svojih gospodarstava. Izdvojio je pritom reforme tržišta rada kojima bi se povećala »fleksibilnost plaća« sukladno potrebama poduzeća.