BERLIN/ATENA - Pošto su Grci u subotu na njegovo iznenadno raspisivanje referenduma o uvjetima međunarodne financijske pomoći reagirali povlačenjem gotovine iz banaka, grčki premijer Aleksis Cipras u nedjelju je objavio da se banke u ponedjeljak neće otvoriti i za to okrivio europske partnere i Europsku središnju banku.

EU i ECB natjerali su ga na taj potez, rekao je Cipras i dodao da ne odustaje od referenduma zakazanog za iduću nedjelju.

“Odbijanje zahtjeva grčke vlade da joj nakratko produže trajanje programa, čin je bez presedana po europskim standardima i dovodi u pitanje pravo suverenog naroda na odlučivanje”, rekao je Cipras u televizijskom obraćanju naciji.

“Zbog te je odluke ECB danas morao ograničiti sredstva dostupna grčkim bankama i prisilio je središnju grčku banku da predloži zatvaranje banaka i ograničavanje iznosa koji se smiju podignuti”.

Nije rekao koliko će banke biti zatvorene niti koliko će trajati ograničenje kretanja kapitala, ali jedan izvor rekao je za Reuters da je “preporuka da to bude šest dana”, do referenduma.

Dodao je da je novi zahtjev za produžetak aktualnog programa pomoći koji istječe 30. lipnja poslao čelnicima eurozone, Europske središnje banke, Europskoj komisiji, Europskom parlamentu i Vijeću Europske unije.

“Čekam njihov hitan odgovor na temeljni demokratski zahtjev”, rekao je i dodao da bi udovoljenje tom zahtjevu moglo ECB potaknuti da ponovno osigura likvidnost.

“Jedno je sigurno: odbijanje kratkog produženja te pokušaj da se poništi demokratska procedura duboko su uvredljivi i sramotni za europsku demokratsku tradiciju”, rekao je grčki premijer.

Grčke banke i burza u ponedjeljak ostaju zatvoreni

Grčke banke ostat će u ponedjeljak zatvorene, rekao je čelnik banke Piraeus Anthimos Thomopoulos u nedjelju nakon kriznog sastanka visokih grčkih vladinih i financijskih dužnosnika koji je sazvan kako bi se dogovorile nove mjere u svjetlu sve dublje financijske krize.

Odgovarajući nakon sastanka Vijeća za financijsku stabilnost na novinarski upit hoće li se banke u ponedjeljak otvoriti, Thomopoulos je rekao: “Ne”.

Grčki financijski izvor kazao je da će u ponedjeljak zatvorena ostati i Atenska burza. Guverner grčke središnje banke rekao je da će novo priopćenje biti objavljeno nakon sastanka vlade u nedjelju navečer.

Članovi grčkog Vijeća za financijsku stabilnost nakon sastanka nisu željeli reći nikakvih pojedinosti o razgovorima ili eventualno prihvaćenim mjerama.

Kontrola prometa kapitala

Grčka bi mogla uvesti kontrolu prometa kapitala te u ponedjeljak zatvoriti vrata banaka nakon što su joj europski vjerovnici odbili produljiti program pomoći, a štediše požurile podići svoju gotovinu, što bi sukob između Atene i EU-a kao i MMF-a moglo dovesti do nove opasne razine.

Grčke banke, koje na životu održava financiranje središnje banke, u središtu su pozornosti dok Atena, čini se u utorak neće uspjeti platiti dug u iznosu od 1,6 milijarda eura MMF-u, javlja Reuters.

Središnja europska banka (ECB) izvijestila je da neće povećati razinu hitnih pozajmica Grčkoj, što je dodatan pritisak na grčke banke koje su posljednjih nekoliko tjedana preživljavale zahvaljujući postupnom povećanju financijskih sredstava.

Usred političke drame koja se odvija u Grčkoj, u kojoj većina ljudi želi ostati unutar eurozone, idućih nekoliko dana bit će velik izazov za integritet eurozone koja postoji 16 godina.

“Ovo je nešto što ćemo morati riješiti tijekom noći uz pomoć grčkih vlasti, ali i vlasti u Frankfurtu”, izjavio je za Radio BBC grčki ministar financija Janis Varufakis o zatvaranju banaka i kontroli prometa kapitala.

Grčko ministarstvo financija kasnije je u priopćenju reklo da vlada nije sklona kontroli prometa kapitala te da nije u skladu s monetarnom unijom.

Grčka je vlada pregovarala o potencijalnom dogovoru koji bi omogućio pravovremeno financiranje za isplatu duga MMF-u, no u subotu ujutro premijer Aleksis Cipras iznenada je zatražio da se Grčkoj omogući dodatno vrijeme kako bi na referendumom glasovala o uvjetima sporazuma.

Vjerovnici su glatko odbacili taj zahtjev, ostavivši malo manevarskog prostora Grčkoj osim da ne ispune obvezu plaćanja duga, što čini dodatan pritisak na bankarski sustav.

Pred bankomatima su se u nedjelju stvorili dugački redovi štediša koji su podizali gotovinu. Njemačko ministarstvo vanjskih poslova svojim je državljanima koji putuju u Grčku savjetovalo da sa sobom uzmu dovoljno gotovine kako bi izbjegli potencijalne probleme u mjesnim bankama.

ECB je rekao u priopćenju u nedjelju kako će i dalje nastaviti hitnu pomoć grčkim bankama za likvidnost na sadašnjoj razini te da prati situaciju i spreman je “ponovno razmotriti svoju odluku”.

Sve više narasta protivljenje u nekim europskim zemljama produljenju ECB-ovog financiranja Grčke.

Ministar Varufakis je u intervjuu Radiju BBC-u rekao da kriza i planirani referendum ne znače da Grčka nužno mora izići iz eurozone, čak i ako Grci glasuju za odbacivanje ponude koju im nude vjerovnici.

“To ne mora i ne bi trebalo biti tako”, rekao je. “Nema odredbi o tomu na koji se način izlazi iz eurozone kad ste jednom unutra. Ne možete vani izaći. To je dio europskih ugovora. Zašto bismo uopće trebali razmatrati izlazak iz eurozone?”, zapitao se grčki ministar.

Na pitanje hoće li Grčka ispuniti svoju obvezu plaćanja Međunarodnome monetarnom fondu, Varufakis je odgovorio da o međunarodnim vjerovnicima ovisi hoće li prebaciti novce koje duguju Ateni kako bi pokrila svoj dug.

Varufakis je u nedjelju za njemački list Bild kazao da “ključeve za izlazak Grčke iz krize” u svojim rukama drži njemačka kancelarka Angela Merkel te da se nada da će ih upotrijebiti, piše AFP.

Kazao je da je njegova vlada “otvorena za nove prijedloge institucija”, nakon neuspjelih pregovora u Bruxellesu u subotu. U intervjuu za list koji će biti objavljen u izdanju od ponedjeljka Varufakis je istaknuo da Grčka neće iznositi nove prijedloge u pregovorima s vjerovnicima te da smatra kako je sada red na Europskoj uniji, Središnjoj europskoj banci i Međunarodnome monetarnom fondu da naprave kompromis.

ECB zadržava hitne pozajmice grčkim bankama na aktualnoj razini

Središnja europska banka (ECB) u nedjelju je izvijestila da će hitne pozajmice grčkim bankama zadržati na aktualnoj razini, ostavljajući na taj način otvorenom mogućnost političkog rješenja u posljednji trenutak kako bi se izbjegla kriza grčke ekonomije.

“S obzirom na trenutačne okolnosti vijeće guvernera odlučilo je da će hitne pozajmice za likvidnost grčkim bankama zadržati na razini o kojoj se razgovaralo u petak”, stoji u priopćenju ECB-a te se dodaje da je ta institucija “spremna ponovno razmotriti svoju odluku” u bilo kojem trenutku, javlja AFP.

Po informacijama objavljenim u Grčkoj, gornja granica za hitne pozajmice koje bi trebale spasiti grčke banke i ekonomiju zemlje, iznosi oko 90 milijarda eura.

Vijeće, čijih se 25 članova hitno sastalo jutros nakon neuspjelih pregovora između Grčke i njezinih vjerovnika održanih u subotu, “pozorno razmatra situaciju i njezine potencijalne implikacije na monetarnu politiku”. “Vijeće je odlučno u namjeri da upotrijebi sve instrumente koji su joj na raspolaganju u sklopu mandata.”

Spominjanje mandata u priopćenju znači da monetarna institucija, čini se, nije spremna odstupiti od svojih pravila, što znači financirati grčku ekonomiju i nakon isteka plana pomoći, a to je 30. lipnja.

ECB će izravno surađivati s Grčkom bankom kako bi se održala financijska stabilnost”, stoji među ostalim u priopćenju.

Ovaj potez ECB-a dočekan je s opreznim optimizmom u Grčkoj, navodi agencija dpa.

To je “pozitivan događaj”, rekao je bankovni izvor.

Grčke banke ovise o ECB-ovoj hitnoj pomoći za likvidnost (ELA), međutim postoje zabrinutosti da bi moguća navala na banke zahtijevala da ECB pojača ELA. Budući da ECB neće osigurati dodatnu pomoć Grčkoj to će voditi velikom pritisku za uvođenje kontrole prometa kapitala.

Isti izvor, koji je govorio uz uvjet da ostane anoniman, rekao je da se u Grčkoj ne može isključiti kontrolu prometa kapitala.

“Nije sigurno da će se banke u ponedjeljak moći otvoriti”, dodao je.

Grci su formirali redove pred bankomatima zabrinuti zbog solventnosti zemlje.

Čak i prije nego je grčki premijer Aleksis Cipras pozvao na referendum 5. srpnja o uvjetima kreditora za financijsku pomoć čelnik njemačke Bundesbanke je kritizirao korištenje tog hitnog kredita. Ako bi Grčka izašla iz eurozone taj kredit, koji je neke vrsti dopuštenog prekoračenja u okviru sustava središnje banke eurozone, morale bi platiti druge zemlje članice bloka, piše Reuters.

Nakon raskola s Grčkom Europa ulazi u nepoznate vode

Veliki projekt Europe da poveže svoje zemlje u neraskidivu zajednicu pomoću zajedničke valute ušao je u nepoznate vode nakon što su vlade EU-a odbile dati daljnja financijska sredstva za spašavanje Grčke od stečaja.

Dok su ministri financija ostalih 18 zemalja eurozone ustrajali na tome da će Grčka ostati u eurozoni, ogorčenje odlukom ljevičarske grčke vlade da odbaci konačnu ponudu vjerovnika i umjesto toga sazove referendum, jasno se vidjelo i neki su dužnosnici u privatnosti govorili o izbacivanju Grčke.

“Oni su igrali poker”, rekao je austrijski ministar financija Hans Joerg Schelling nakon sastanka europskupine u subotu. “Ali u pokeru uvijek možete izgubiti.”

Nakon pet mjeseci pregovora s grčkom vladom, čelnici EU-a napustili su summit EU-a u petak u uvjerenju da je dogovor blizu.

Međutim, Ciprasov neočekivani poziv na referendum, na kojemu će birači odlučivati o tome treba li Grčka prihvatiti paket ekonomskih reformi koji su predložili vjerovnici u zamjenu za nove zajmove kojima bi zemlja izbjegla stečaj, izazvao je zaprepaštenje. On je odluku o referendumu objavio nakon što je grčka vlada u petak odbacila prijedlog međunarodnih kreditora da se na pet mjeseci produlji postojeći program financijske pomoći tijekom kojih bi Atena primila 15,5 milijarda dolara.

Nije prvi put da su dužnosnici EU-a izjavili da su grčki pregovarači također bili iznenađeni vijestima iz Atene. “Čuli su za referendum na Twitteru”, rekao je jedan dužnosnik.

“Cipras je zabrljao”, rekao je jedan dužnosnik eurozone. “Mi smo učinili sve što smo mogli. Oni su izabrali raspaliti se kada smo bili tako blizu da to riješimo na način koji bi im omogućio da to mogu dobro prezentirati” Grcima, kazao je.

U vrijeme političke drame u Grčkoj, u kojoj većina želi ostati u eurozoni, idućih nekoliko dana predstavlja glavni izazov za integritet 16-godišnje eurozone, koju mnogi okrivljuju za masovnu nezaposlenost.

“Moramo učiniti sve što možemo kako bi pobijedili bilo kakvu prijetnju ‘zarazom'”, rekao je njemački ministar financija Wolfgang Schaeuble. Ministri su rekli da Europska središnja banka, čija se uprava sastaje u nedjelju, treba iskoristiti svoje ovlasti da stabilizira tržišta.

“Trebate računati na to da će Grčka ući u probleme idućih dana zbog svoje odluke”, rekao je Schaeuble, za kojega neki od njegovih konzervativnih saveznika govore da ne taji svoju želju da Grčka bude istjerana iz eurozone. “To je teško jer ne znamo kako će ona ispunjavati svoje obveze.”

Ipak, istaknuo je, ponavljajući riječi svog francuskog kolege Michela Sapina, da “Grčka ostaje članicom eurozone i dijelom Europe”.

Međutim, postoje neslaganja, posebice u tonu, između Berlina i Pariza. Sapin inzistira da euroskupina barem razmotri grčki zahtjev za produženjem pregovora, ali su Schaeuble i mnogi drugi izgubili strpljenje, rekli su izvori bliski pregovorima.

Nakon toga je Sapin izjavio da je i dalje spreman pregovarati, što je u nedjelju u Parizu ponovio premijer Manuel Valls.

Preostalo je malo čelnika EU-a koji još i sada vjeruju ovoj grčkoj vladi.