Prema tvrdnjama odvjetnika norveškog ubojice, Breivik želi Norveškoj i svijetu objasniti svoj čin kada se danas pojavi pred sudom. Kazao je kako se čeka medicinska procjena o njegovom branjeniku. Ponovio je kako je Breivik priznao napade u Oslu i na otoku Utoya, da je svjestan da je to što je učinio grozno, ali da to smatra nužnim jer je njegov pokušaj da političkim putem ostvari svoje ciljeve bio neuspješan i ne osjeća se krivično odgovornim za počinjena djela.

Analitičari kažu da je očito da je Breivik želio da se prenese njegova poruka o “spašavanju Europe od islama, imigracije i multikulturalizma”, jer se, nakon što je počinio najgori pokolj u modernoj povijesti, mirno predao a nije, kao što to uglavnom čine napadači sam ubio ili izazvao policiju da ga ubije.

Policija vjeruje da je Breivik masovni pokolj učinio sam, razočaran političkim strankama, čak i onima koje su stekle popularnost i mjesta u parlamentu na antiimigracijskoj policiji u inače liberalnim i tolerantnim europskim zemljama, uključujući i bogatu Norvešku u kojoj se broj imigranata između 1995. i 2010. gotovo utrostručio i narastao na gotovo pola milijuna od ukupno 4,8 milijuna stanovnika te države. Razočaran takvom politikom, Breivik je počeo pripremati svoj monstruozni čin. 

Ubijajući mlade na otoku Utoya koristio je tzv. dum-dum metke koji izazivaju najveće štete jer ne ekspoldiraju u tijelu ali se raspadaju brže nego ostali. 

Policija je na otok po kome je pomahnitali Norvežanin ubijao mlade ljude stigla tek nakon više od sat vremena jer se brod koji je prevozio policajce i opremu morao zaustaviti zbog kvara. U međuvremenu norveška je televizija iz helikoptera snimila ubojicu. Kada je policija stigla, Breivik se predao bez borbe. 

Meta bivša premijerka?

Bivša norveška premijerka Gro Harlem Brundtland, koja je vodila tri vlade Laburističke stranke u osamdesetim i devedesetim godinama prošloga stoljeća i često se naziva “majkom nacije”, bila je navodno meta Andersa Behringa Breivika koji je u kampu na otoku Utoeya ubio 93 osobe, piše list Aftenposten, pozivajući se na neimenovane izvore. Naime, bivša je laburistička premijerka trebala u petak posjetiti mladež u kampu, ali je to odgođeno. Gro Harlem Brundtland bila je predsjednica vlade od svibnja 1986. do listopada 1989. godine, te od studenog 1990. do listopada 1996. Godine 1992. dala je ostavku na mjesto liderice Laburističke stranke, a od svibnja 1998. je direktorica Svjetske zdravstvene organizacije.